hrvatski

Religioznost studenata u Republici Hrvatskoj

Osnovna hipoteza rada glasi: "Religioznost studenata u Hrvatskoj diferencirana je, kompleksna stvarnost. Ona obuhvaća elemente tradicionalne religioznosti, religioznosti á la carte, a također je u relaciji sa sekularizacijskim procesima koji su ostavili značajnog traga na dijelu studentske populacije." Rad je podijeljen u četiri dijela, a baziran je na rezultatima empirijskog istraživanja studenata u Republici Hrvatskoj, provedenog u sklopu projekta &#8220 ; Vjera i moral u Hrvatskoj&#8221 ; na uzorku od 692 studenta, u periodu od 15. travnja do 15. lipnja 1999. godine. Prvi dio rada nosi naslov Tematika i hipoteze, a sadrži osam poglavlja. Drugi dio rada nosi naslov Rezultati i interpretacija i ima šest poglavlja u kojima se analiziraju sljedeći aspekti religioznosti: pripadanje i praksa ; religioznost ; vjerovanje ; javna uloga Crkve ; alternativna religioznost i moral. Analiza uzima u obzir obzirom spol, znanstvena područja, te sveučilišta, kao nezavisne varijable. Treći dio nosi naslov Komparacija religioznosti studentske i opće populacije i ima također šest poglavlja. Komparacija je rađena u odnosu na istraživanje provedeno identičnom anketom na uzorku opće populacije građana Republike Hrvatske 1997. godine. Četvrti, posljednji dio rada nosi naslov: Stanje religioznosti i stupanj sekulariziranosti hrvatskih studenata i ima dva poglavlja. Tu je dana sinteza provedenih analiza i dobivenih rezultata i konstruiran je model religioznosti hrvatskih studenata koji omogućuje pregled i sistematiziranje prethodno iznijete empirijske građe. U tom smislu postulirana su tri tipa religioznosti: tradicionalna religioznost, religioznost á la carte i sekularizirani. Naznačeni tipovi razvrstani su, na osnovu provedenih analiza, s obzirom na sveučilišta, područje znanosti i spol. Kao više tradicionalno religiozne istraživanje nalazi studente osječkog i splitskog sveučilišta, studente tehničkih i biomedicinskih znanosti, te, s obzirom na spol, studentice. Više sekulariziranima nalazi studente riječkog sveučilišta, studente prirodoslovno-matematičkih fakulteta, te muški dio studentske populacije. U Zaključku se ponovno navodi osnovna teza rada i četiri radne hipoteze koje su korištene u svrhu verifikacije, odnosno falsifikacije osnovne hipoteze. Dana je shema religioznosti studenata u Hrvatskoj, u kojoj je prikazano izvođenje operativnih hipoteza iz osnovne teze, te njihovo testiranje kroz šest aspekata religioznosti. Na osnovu provedenih analiza, zaključuje se da se prva radna hipoteza, koja govori o razlici u religioznosti studenata s obzirom na pojedina sveučilišta, može smatrati u potpunosti potvrđenom. Druga radna hipoteza, koja govori o razlici u religioznosti studenata s obzirom na pojedina područja znanosti, može se smatrati djelomično potvrđenom, jer razlika je evidentna samo s obzirom na određene aspekte religioznosti. Treća radna hipoteza također je potvrđena, studenti se bitno razlikuju u prihvaćanju religioznosti s obzirom na spol. Potvrđena je i četvrta radna hipoteza, koja je pretpostavljala razliku u percipiranju i prakticiranju religioznosti studenata i opće populacije. Na osnovu verifikacije postavljenih hipoteza i provedenih analiza, zaključuje se da je potvrđena osnovna hipoteza rada i da se može reći kako je religioznost studenata u Hrvatskoj diferencirana, kompleksna stvarnost koja obuhvaća elemente tradicionalne religioznosti i religioznosti á la carte, a evidentna je i prisutnost sekularizacijskih procesa kod dijela ispitivane populacije. To je posebno uočljivo s obzirom na crkvenost, koja ne utječe bitno na formiranje mnogih stavova i vrijednosti studenata, pa i studenata vjernika. Na kraju se dobiveni rezultati smještaju u povijesni, posebice tranzicijski kontekst. Naznačuju se različite dinamike modernizacije pojedinih regija u Hrvatskoj, koje mogu biti ključ za razumijevanje različitih stanja religioznosti populacije koja gravitira određenoj regiji. U tranzicijskom kontekstu apostrofira se pluralizam vrijednosnih i religijskih orijentacija. Vrijednost dobivenih rezultata ograničava se na aktualnu situaciju religioznosti studenata u vrijeme u kojemu je provedeno istraživanje, te se zaključuje da će se za stvaranje koherentnije slike o stanju religioznosti studenata trebati vršiti još istraživanja na toj populaciji, a sama slika religioznosti studenata u tranzicijskom periodu moći će se dobiti s neke veće vremenske distance, s koje će biti moguće odrediti granice tog perioda.

religioznost; studenti; istraživanje; religijsko iskustvo

nije evidentirano