hrvatski

Prikupljanje i energetsko iskorištenje biorazgradivog ostatka iz poljoprivrede u Međimurskoj županiji

Poljoprivreda posjeduje veliki potencijal u obliku poljoprivredne biomase iz koje je moguće proizvoditi toplinsku, električnu i mehaničku energiju ili ju prerađivati u komercijalno pogodnije oblike energije, odnosno proizvesti kruta, tekuća i plinovita goriva. Dostupni poljoprivredni ostaci u Međimurskoj županiji su ostaci iz ratarske proizvodnje, uključujući slamu od pšenice i ječma, stabljike kukuruza i uljane repice, zatim ostaci od rezidbe voćnjaka i ostaci rezidbe vinograda te stajski gnoj goveda, svinja i tovnih pilića. Budući da danas većina poljoprivrednih ostataka na području županije ostaje neiskorištena, cilj rada je utvrditi potencijal, model prikupljanja i energetskog iskorištenja poljoprivrednih ostataka. Na temelju prikupljenih podataka o poljoprivrednim kulturama i poljoprivrednim površinama, prinosu poljoprivrednih kultura, odnosu zrna i mase, donje ogrjevne vrijednosti te mase gnoja i pripadajućeg potencijala bioplina po uvjetnom grlu izračunata je količina ostataka i pripadajući energetski potencijal. Usporedba i valorizacija potencijalnih društvenih koristi i troškova uspostave sustava opskrbe i korištenja poljoprivrednih ostataka napravljena je multikriterijskom analizom. Za analizu cjelokupnog utjecaja odabranog modela na gospodarstvo, ekosustav i ljudsko zdravlje primijenjena je metoda ekspertne procjene. Kod odabira optimalnog prijevoznog sredstva za transport poljoprivrednih ostataka korištena je metoda višekriterijske analize. Rezultati istraživanja pokazuju da na području županije postoji potencijal poljoprivredne biomase za pretvorbu u energiju, ali do sada nije bilo ulaganja u ovom području. Na području Međimurske županije količine poljoprivredne biomase koje je moguće prerađivati iznose 323.912 t/god. Rezultati pokazuju da ukupni energetski potencijal poljoprivrednih ostataka iznosi 1.092 TJ. Analizirajući raspoložive količine poljoprivrednih ostataka na godišnjoj razini, udaljenost i položaj proizvodnih površina, odnosno blizinu proizvodnog mjesta poljoprivredne biomase do centralnog postrojenja te prometnu povezanost i postojeću infrastrukturu predlaže se proizvodnja bioplina i korištenje postojećih plinskih mreža za biometan, proizvodnja peleta, proizvodnja biogoriva druge generacije, odnosno uspostava sabirno-logističkog centra za poljoprivrednu biomasu. Ulaganja u pretvorbu poljoprivrednih ostataka u energiju mogu biti značajan doprinos održivom razvoju županije. Županija treba koristiti svoje obnovljive izvore energije, a poljoprivredni ostaci mogu biti vrlo dobar izbor, jer su održivi, okolišno prihvatljivi i poznati, redovito dostupni i obnovljivi izvor energije županije.

Poljoprivredni ostaci, energetski potencijal, model prikupljanja, centralno postrojenje, bioplin, višekriterijsko odlučivanje, sabirno-logistički centar

nije evidentirano