hrvatski

Ovladanost morfologijom niskofrekventnih riječi

Svrha ovoga rada bila je utvrditi ovladanost morfologijom u hrvatskom jeziku, odnosno koliko često koriste različite gramatičke oblike niskofrekventnih riječi. Odabrane su riječi s obzirom na različite kriterije (poznatosti imenice, čestoti imenice i sklonidbenom tipu). Riječi su bile podijeljene na one koje učenici susreću u lektirama i one koje su nasumično odabrane. Nasumično odabrane riječi imaju jednak sklonidbeni tip kao i riječi iz lektira. Od ukupnog broja odabranih riječi, niskofrekvente riječi određivale su se pomoću korpusa HRWAC. Istraživanje je provodeno na uzorku od 113 učenika u Osnovnoj školi Retkovec. Sudjelovalo je 6 razreda, od kojih su dva prva, dva druga i dva treća razreda. Ispit je imao dva dijela, pismeno i usmeno izražavanje, u kojima su učenici trebali upotrijebiti zadanu imenicu u traženom obliku. Iz rezultata istraživanja može se zaključiti da se pojavljuje određen broj pogrešaka i kod učenika trećih razreda, ali u manjem broju nego kod prvih, te da njihov morfološki razvoj ne prestaje polaskom u školu. Također, dokazano je da učenici bolje poznaju i upotrebljavaju riječi koje su im poznate (one koje su iz lektira), ali ne u očekivanom omjeru. Učenici su 66, 75% poznatih riječi napisali točno, a 60, 18% manje poznatih riječi. Gledajući omjer niskofrekventnih i visokofrekventnih riječi, učenici su bolje napisali visokofrekventne riječi (58, 85%), ali s malom razlikom. Za razliku od njih, točno su napisali 53, 75% niskofrekventnih riječi.

morfologija, morfološka norma, niskofrekventne riječi, učenici osnovne škole

nije evidentirano