hrvatski

Statistička analiza lokalnih proračuna za zaštitu okoliša

Ideje i potreba za zaštitom okoliša počeli su se javljati u vrijeme kada je postalo očito da se razvojem industrije, urbanizacijom i ubrzanom demografskom ekspanzijom nemilosrdno ugrožavaju prirodni resursi. Bila je to snažna protuteža industrijalizaciji i jasan signal vlastima da se nešto treba učiniti u zaštiti okoliša. U novije vrijeme sve više se nameće potreba za održivim razvojem jer se uvidjelo da stabilnu ekonomiju, u njenoj integriranosti s društvenim i tehničkim podsustavima, nije moguće ostvariti ukoliko se ne vodi računa o štetnom utjecaju po okoliš i sve većoj potrošnji prirodnih resursa. U raspodjeli odgovornosti za aktualno stanje okoliša velik dio pripada nama samima, posebno onima koji iz pozicije javne uprave nisu prepoznali ili nisu realizirali ključne razvojne šanse. U radu autorice ispituju zainteresiranost lokalnih vlasti za zaštitu okoliša. Analizirani su rashodi jedinica regionalne i lokalne samouprave za zaštitu okoliša prema međunarodnoj klasifikaciji funkcija države (COFOG) za razdoblje 2008.-2011. Najveći udio rashoda alociran je u sektore gospodarenja otpadom i gospodarenja otpadnim vodama te u poslove i usluge zaštite okoliša koji funkcijskom klasifikacijom nisu drugdje svrstani. Ispitana je povezanost fiskalnih pokazatelja sa odabranim ekonomskim i demografskim pokazateljima te je provedena hijerarhijska i nehijerarhijska klaster analiza. Izdvojena su četiri klastera pri čemu se grad Zagreb izdvaja u poseban klaster.

zaštita okoliša, jedinice regionalne i lokalne samouprave, proračunski rashodi, klaster analiza

nije evidentirano