Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Sudsko medicinski značaj nasilnih uzroka smrti djece i adolescenata u razdoblju od 1986. do 2016. (CROSBI ID 420438)

Ocjenski rad | diplomski rad

Serini, Ilarja Sudsko medicinski značaj nasilnih uzroka smrti djece i adolescenata u razdoblju od 1986. do 2016. / Stemberga, Valter (mentor); Šoša, Ivan (neposredni voditelj). Rijeka, Medicinski fakultet u Rijeci, . 2018

Podaci o odgovornosti

Serini, Ilarja

Stemberga, Valter

Šoša, Ivan

hrvatski

Sudsko medicinski značaj nasilnih uzroka smrti djece i adolescenata u razdoblju od 1986. do 2016.

Smrt je neizbježan proces odumiranja organizma. Podjela prema vrsti je na nasilne i prirodne smrti. Nasilne smrti se dalje dijele na nesretne slučajeve, ubojstva, samoubojstva i nejasne uzroke smrti. Ovim radom obuhvaćeni su svi nasilni uzroci smrti kod djece i adolescenata od 1986.-2016. na području Primorsko-goranske županije. Preminuli podijeljeni su prema spolu i dobi. Gledajući prema godinama, najveći je broj smrtnih slučaja zabilježen 1988. i 1991. godine (ukupno 24), dok je najmanji broj nasilnih smrti zabilježen 2015. godine (1 smrtni slučaj) Gledajući nesretne uzroke smrti, najveći je broj preminulih muškog spola u dobnoj skupini od 15- 19 godina. Po broju preminulih sljedeća je dobna skupina od 1-9 godina, gdje je također veći broj preminulih osoba muškog spola. U dobnoj skupini od 10-14 godina bilo je najmanje preminulih, gdje je također više preminulih bilo muškog spola. Stradavanja su najčešće bila posljedica prometnih nesreća, pada s visine te utapanja. Suicidi su zabilježeni u dobnim skupinama od 10- 14 i 15-19 godina. U obje skupine veći je broj muških osoba koje su izvršile suicid. Najčešće metode samoubojstava bile su skok s visine, vješanje te korištenje vatrenom oružja. Ubojstva su bila u svim dobnim skupinama. Žrtve ubojstava u najvećem broju su osobe muškog spola u skupini od 15-19. Slijedi skupina od 10-14 godina, gdje je više preminulih osoba bilo ženskog spola. Najmanje slučaja bilo je u najmlađoj dobnoj skupini, od 1-9 godina, gdje su žrtve bile isključivo ženskog spola. Ubojstva su najčešće bila počinjena vatrenim oružjem, asfiksijom (gušenjem, davljenjem), tupom traumom te eksplozivnim sredstvima.

djeca, adolescent, nasilna smrt, nesretan slučaj, samoubojstvo, ubojstvo

nije evidentirano

engleski

Forensic aspects of violent deaths in children and adolescents during 1986 to 2016 period

nije evidentirano

children, adolescents, violent deaths, accidental deaths, suicide, homicide

nije evidentirano

Podaci o izdanju

41

13.07.2018.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Medicinski fakultet u Rijeci

Rijeka

Povezanost rada

Kliničke medicinske znanosti