Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 947326

Upotreba bespilotnih letjelica u lovnom gospodarenju


Nosek, Helena
Upotreba bespilotnih letjelica u lovnom gospodarenju 2017., diplomski rad, diplomski, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb


Naslov
Upotreba bespilotnih letjelica u lovnom gospodarenju
(Application of UAV-a in Hounting management)

Autori
Nosek, Helena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Mjesto
Zagreb

Datum
15.09

Godina
2017

Stranica
49

Mentor
Grubešić, Marijan

Neposredni voditelj
Tomljanović, Kristijan

Ključne riječi
Bespilotna letjelica, lovno gospodarenje, prebrojavanje divljači, struktura površina, termalna kamera
(Unmanned Aerial Vehicle - UAV, hunting management, game counting, surface structure, thermal camera)

Sažetak
Lovno gospodarenje je organizirana djelatnost uređena Zakonom o lovstvu NN br. 140/05 te brojnim pravilnicima kojima su uređeni pojedini segmenti djelatnosti. Temelj gospodarenja je kvalitetna lovnogospodarska osnova prilikom čije izrade je potrebno utvrditi strukturu površina, bonitet i brojno stanje divljači. Razvoj modernih tehnologija otvara mogućnost primjene bespilotnih letjelica u svrhu prebrojavanja divljači i utvrđivanje strukture površina lovišta. Uzimajući u obzir zakonske propise i tehničke karakteristike letjelice DJI Inspire 1 na istraživanom području istražena je primjenjivost bespilotne letjelice u navedene svrhe. Radi utvrđivanja strukture površine provedena su snimanja na poljoprivrednim površinama istraživanog područja te su dobivene fotografije uspoređivane sa snimkama istih lokacija iz računalnih programa Google Earth, Google Maps i Arkod preglednik. Najprikladniji prikaz za određivanje strukture površina omogućuju fotografije dobivene bespilotnom letjelicom jer prikazuju trenutno stanje poljoprivrednih površina. U svrhu prebrojavanja divljači korištena je termalna kamera i dvije metode prebrojavanja. Metoda apsolutnog brojanja i metoda transekata. Testiranje metoda pokazalo je relativnu konzistentnost brojnosti divlje svinje po jedinici površine za metodu apsolutnog brojanja. Kod metode brojanja divljači na transektima podaci su u puno širem rasponu što je očekivano budući se radi o uzorku intenziteta 10%. Zaključeno je da je metoda apsolutnog prebrojavanja pouzdanija za manje površine, a metoda transekata za veće površine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
HRZZ-IP-2013-11-4250 - Uloga biotičkih čimbenika na vitalnost poljskoga jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) u poplavnim šumama Hrvatske (Josip Margaletić, )

Ustanove
Šumarski fakultet, Zagreb