hrvatski

Fotosintetska učinkovitost – pokazatelj abiotičkog stresa

Promjene u okolišu imaju presudnu ulogu u fotosintetskim procesima što utječe na rast, razvoj i prinos. Budući da se metoda mjerenja fluorescencije klorofila a kontinuirano razvija, analizom podataka koje nam daje ova metoda dobivamo nove informacije o funkcioniranju cjelokupnog fotosintetskog aparata te nam daju trenutnu informaciju o fiziološkom stanju i vitalnosti biljke. Razumijevanje mehanizama odgovora i prilagodbe biljaka na stresne uvjete u okolišu (suša, visoki intenzitet svjetlosti, povišeni salinitet i drugi) od velike je važnosti u uzgoju poljoprivrednih kultura u svrhu odabira otpornijih kultura. Solni stres utječe na smanjenje fotosintetske učinkovitosti, a intenzitet ovisi o duljini stresa te o koncentraciji soli. Dio istraživanja u sklopu projekta PhytoBraCro je upravo utjecaj solnog stresa na fotosintetsku učinkovitost odabranih kultura iz porodica kupusnjača: kineski kupus (Brassica rapa L. ssp. pekinensis), bijeli kupus (Brassica oleracea var. capitata cv. 'Varaždinski') i raštiku (Brassica oleracea var. acephala). Pokazalo se da je kineski kupus najosjetljiviji na promjene u koncentraciji soli, dok je kod bijelog kupusa i raštike tek najviša koncentracija soli značajno utjecala na fotosintetsku učinkovitost. Osim istraživanja utjecaja abiotičkog stresa u kontroliranim uvjetima, dio istraživanja obuhvaća i sezonska istraživanja fotosintetske učinkovitosti invazivne vrste čvitnjače (Amorpha fruticosa L.) te njezin utjecaj na okolnu floru. Invazivne vrste obično karakterizira brzi rast uslijed učinkovitijeg iskorištavanja limitirajućih resursa u odnosu na nativne vrste te su sposobne brzo prilagoditi fiziološke procese promjenama u okolišu. Upravo ta sposobnost brze prilagodbe te manja osjetljivost na promjene u okolišu glavni su razlozi brzog širenja na nova staništa. Naši rezultati su pokazali da čvitnjača ima sposobnost održavanja visoke fotosintetske učinkovitosti sve do stadija stvaranja sjemena, dok okolne vrste ne pokazuju takav trend. To ukazuje da čvitnjača zaista bolje prati sezonske varijacije okolišnih čimbenika u odnosu na nativne vrste.

abiotski stres, fotosintetska učinkovitost

nije evidentirano