hrvatski

Interkulturalne odrednice dvojezičnog obrazovanja

Danas u svijetu postoje brojni modeli dvojezične nastave potkrijepljeni praktičnim pedagoškim i didaktičkim teorijama. Jezična i komunikacijska kompetencija osim većih mogućnosti ostvarenja interkulturalnoga kontakta omogućuju dvojezičnim govornicima i bržu kulturalnu prilagodljivost. U ovome se radu nastojala utvrditi razlika u poznavanju temeljnih obilježja interkulturalizma i razini interkulturalne osjetljivosti između dvojezičnih i jednojezičnih učenika polaznika gimnazija u Republici Hrvatskoj te odrediti usmjerenost mišljenja učenika o kompetencijama koje se razvijaju interkulturalnim odgojem i obrazovanjem kao i razlike u tim mišljenjima s obzirom na dvojezični status i vrstu dvojezičnosti, spol, dob i interkulturalni kontakt učenika. U teorijskome dijelu rada tematski se razmatraju sljedeća područja: dvojezičnost, vrste dvojezičnosti, dvojezično obrazovanje i tipologija dvojezičnoga obrazovanja prema Bakeru, pristupi dvojezičnome obrazovanju u Hrvatskoj, interkulturalizam, interkulturalna komunikacija, interkulturalna kompetencija, interkulturalna osjetljivost, interkulturalni identitet te usmjerenost hrvatske obrazovne politike na razvoj višejezične i interkulturalne kompetencije. Dobivenim rezultatima ispitivanja razlika između navedenih skupina učenika u poznavanju temeljnih obilježja interkulturalizma, koja obuhvaćaju poznavanje pojma „interkulturalizam“, cilj interkulturalnoga odgoja i obrazovanja te „vrijednosti“ koje se takvim obrazovanjem promiču, potvrdila se pretpostavljena statistički značajna razlika između učenika polaznika dvojezičnih modela obrazovanja učenika polaznika redovitih gimnazijskih programa u dvije varijable: poznavanje pojma „interkulturalizam“ te „vrijednosti“ koje se interkulturalnim odgojem i obrazovanjem promiču. Međutim, dobivenim rezultatima nije se potvrdila pretpostavljena statistički značajna razlika između dvojezičnih i jednojezičnih učenika kao ni između učenika različitoga tipa dvojezičnosti u razini interkulturalne osjetljivosti. Zaključeno je kako učenici triju ispitivanih skupina posjeduju pozitivna mišljenja o kompetencijama koje se razvijaju putem interkulturalnoga odgoja i obrazovanja te je utvrđena statistički značajna razlika u spomenutim mišljenjima s obzirom na spol učenika i to u sve tri skupine ispitanika. Dobiveni rezultati mogu doprinijeti u promišljanju i izradi smjernica za kvalitetniji interkulturalni odgoj i obrazovanje na srednjoškolskoj razini, kao i u unapređenju postojećih modela dvojezičnoga obrazovanja u Hrvatskoj.

dvojezičnost, dvojezično obrazovanje, interkulturalizam, interkulturalna osjetljivost, interkulturalna kompetencija

nije evidentirano