Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Razvoj dječjeg jezika, jezične svjesnosti i stava o jeziku u prve tri godine života – primjer hrvatsko-talijanskog dvojezičnog djeteta (CROSBI ID 663872)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija

Lalli Paćelat, Ivana Razvoj dječjeg jezika, jezične svjesnosti i stava o jeziku u prve tri godine života – primjer hrvatsko-talijanskog dvojezičnog djeteta // PERSPECTIVES ON LINGUISTIC DIVERSITY International Linguistics Conference June 8 - 10, 2018 Faculty of Humanities and Social Sciences University of Rijeka PERSPEKTIVE JEZIČNE RAZNOLIKOSTI. Rijeka: Centar za jezična istraživanja, Filozofski fakultet u Rijeci, Sveučilište u Rijeci, 2018. str. 102-105

Podaci o odgovornosti

Lalli Paćelat, Ivana

hrvatski

Razvoj dječjeg jezika, jezične svjesnosti i stava o jeziku u prve tri godine života – primjer hrvatsko-talijanskog dvojezičnog djeteta

Dijete koje odrasta s dva jezika od kojih je jedan manjinski ne mora nužno postati aktivan dvojezični govornik (De Houwer 2007, Pearson 2009 i dr.). U razvoju dvojezičnosti veliku ulogu igraju okolnosti usvajanja manjinskoga jezika, a posebice izloženost jeziku, stav o jeziku i roditeljski obrasci jezične uporabe te njihovo zalaganje za očuvanjem nasljednoga jezika (De Houwer 2007). Dok se prosječni rezultati jezičnoga razvoja dvojezične djece uglavnom podudaraju s onima jednojezične djece, barem kad je riječ o većinskome jeziku (Pearson 2009 i dr.), kod dvojezične djece uočena je prednost u razvoju jezične svjesnosti (Bialystok 2001, Jessner 2006, Tunmer i Myhill 1984). Djeca počinju vrlo rano razmišljati o prirodi i funkciji jezika, a jezična se svjesnost pojavljuje obično između 2 i 6 godine (Slobin 1978). Prve potvrde o svjesnosti o dvojezičnosti zabilježene su 1 ; 6 djetetova života (Bialystok 2001), a izloženost dvama jezicima ili više pridonosi ranijem razvoju jezične svjesnosti (Slobin 1978). Upravo zbog toga, u ovome će se radu, promatrati utjecaj dvojezičnosti na rani razvoj jezične svjesnosti kao i na razvoj dječjega jezika općenito. Rad opisuje razvoj dječjega jezika od rođenja pa do treće godine života. Dijete odrasta u široj neuravnoteženoj dvojezičnoj obitelji u kojoj je dominantan obiteljski jezik hrvatski (majčinski, očev i bakin) dok je samo djedov jezik manjinski, nestandardni varijetet talijanskoga jezika, koji vrlo rijetko rabe majka i baka. Dijete usvaja oba jezika od rođenja i svakodnevno im je izloženo. Budući da se ne radi o prototipičnome dvojezičnom odgoju (OPOL) i da se isprepliću vodoravna i okomita dvojezičnost, rad započinje opisom okolnosti u kojima se dvojezičnost razvija. Prikazuju se razvojne faze u usvajanju jezika, a posebna pozornost posvećena je prijenosu, prebacivanju i miješanju kodova te drugim pojavama koje su tipične za dvojezično usvajanje jezika. Analizira se razvoj jezične svjesnosti te razvoj i promjene stava prema jezicima te čimbenici koji do tih promjena dovode. Opis i analiza dječjeg jezika temelje se na podatcima prikupljenim u obliku dnevnika i audio i video zapisa djetetove interakcije s obitelji u razdoblju od 0 ; 8 do 3 ; 4. Unatoč poznatim nedostacima prikazane metodologije, vrijednost predstavljenih podataka očituje se u načinu i prirodnim okolnostima njihova prikupljanja kao i u prikazivanju rezultata atipičnoga dvojezičnog odgoja. Predstavljeni jezični odgoj mogao bi postati tipičnim odgojem za dvojezični dio istarskoga poluotoka u kojemu bi jezik koji je do sada imao status manjinskoga jezika, s novijim generacijama mogao postati samo nasljedni jezik, pa se stoga ovim radom daje i prilog raspravi o jezičnome planiranju u Istri. Reference Bialystok, E. (2001). Bilingualism in development. Language, Literacy, and Cognition. Cambridge: Cambridge University Press. CLARC2018 Panel 1: LINGUISTIC DIVERSITY IN LANGUAGE DEVELOPMENT 103 De Houwer, A. (2007). Parental language input patterns and children’s bilingual use. Applied Psycholinguistics, 28, 411–424. Jessner, U. (2006). Linguistic awareness in multilinguals English as a third language. Edinburgh: Edinburgh University Press. Pearson, B. Z. (2009). Children with two languages. U E. L. Bavin (ur.), The Cambridge Handbook of Child Language (str. 379–399). Cambridge, New York, Melbourne, Madrid, Cape Town, Singapore & São Paulo: Cambridge University Press. Slobin, D. I. (1978). A Case Study of Early Language Awareness. U A. Sinclair, R. J., Jarvella i W. M, Levelt (ur.), The Child's Conception of Language (str. 45–55). Berlin, Heidelberg & New York: Springer. Tunmer, W. E., i Myhill, M. E. (1984). Metalinguistic Awareness and Bilingualism. U W. E., Tunmer, C., P i M. L. Herriman (ur.), Metalinguistic Awareness in Children Theory, Research, and Implications (str. 169–188). Berlin, Heidelberg, New York & Tokyo: Springer.

rana dvojezičnost, jezična svjesnost, dječji jezik

nije evidentirano

engleski

Development of child's language, language awareness and language attitude over the first three years - an example of a Croatian-Italian bilingual child

nije evidentirano

early bilingualism, language awarness, child's language

nije evidentirano

Podaci o prilogu

102-105.

2018.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

PERSPECTIVES ON LINGUISTIC DIVERSITY International Linguistics Conference June 8 - 10, 2018 Faculty of Humanities and Social Sciences University of Rijeka PERSPEKTIVE JEZIČNE RAZNOLIKOSTI

Rijeka: Centar za jezična istraživanja, Filozofski fakultet u Rijeci, Sveučilište u Rijeci

Podaci o skupu

PERSPECTIVES ON LINGUISTIC DIVERSITY. International Linguistics Conference (CLARC 2018)

predavanje

08.06.2018-10.06.2018

Rijeka, Hrvatska

Povezanost rada

Filologija