hrvatski

Moralna i afektivna ekonomija hrvatske kulture devedesetih godina XX. st. : kako se kalio imaginarij kapitalizma

U metodološkim izazovima koji se postavljaju u istraživanju odnosa književnosti, kulture i ekonomije, najveći izazov predstavlja transfer ili primjena određenih ekonomskih pojmova i ekonomske optike na književno-povijesnu i kulturnu građu. Naime, pojmovi i problematika jedne discipline ne mogu se olako, provizorno, jednosmjerno ili bez ostatka primijeniti na građu kojom se tradicionalno bavimo u okviru znanosti o književnosti i kulturologije. Zato je u početnom razmatranju navedene problematike najbolje krenuti od detektiranja zona njihova dodira kako bi se iz konkretne datosti mogle izvesti šire implikacije i na teorijskometodološkom planu, važne za naša početna metodološka proučavanja na projektu. Jedna od pretpostavki takve tijesne povezanosti ekonomije, kulture i književnosti jest ta da različiti političko-ekonomski sustavi (poput socijalizma ili kapitalizma) uvijek predstavljaju i određen tip kulture. Da bi bili mogući, ostvareni i legitimirani, potreban je određen tip kulture koji će ih uvesti, legitimirati što neminovno znači da će se uvijek javiti i onaj tip kulturnih praksi koji će ih izazivati i osporavati. Književnost i kultura tako na specifičan način sudjeluju u jednoj široj ''afektivnoj i moralnoj ekonomiji'' (Bowles, 2016 ; Ahmed, 2004) političkih sustava i spomenute ću pojmove nastojati promisliti u njihovoj svrhovitosti primjene na građu iz polja hrvatske kulture i književnosti devedesetih godina 20. st.

moralna i afektivna ekonomija, hrvatska kultura i književnost, devedesete

nije evidentirano