hrvatski

Utjecaj repičine sačme na proizvodna svojstva pilića u tovu

U pokusu na tovnim pilićima linijskog križanca Ross istraživan je utjecaj djelovanja repičine sačme u krmnim smjesama za tov pilića na proizvodne rezultate i gospodarsku opravdanost upotrebe repičine sačme u tovu pilića. Pokusom je obuhvaćeno 475 jednodnevnih pilića podijeljenih u 5 skupina, 95 pilića u svakoj. Pilići su nakon valjenja seksirani tako da je omjer muških i ženskih životinja bio 1:1. Pilići su bili smješteni u kaveze za tov, a hranu i vodu dobivali su ad libitum. Hranjeni su početnom krmnom smjesom (1. do 21. dan) i završnom krmnom smjesom (22. do 42. dan). Uvjeti držanja i program preventive odgovarali su prilikama pilića u tovu. Krmne smjese za pokusne skupine pilića sadržavale su repičinu sačmu. Svim tim skupinama služila je kao kontrolna izbalansirana krmna smjesa koja je sadržavala, kao bjelančevinastu komponentu, sojinu sačmu. Početne krmne smjese sadržavale su 22% sirovih bjelančevina, a završne 20% sirovih bjelančevina. Pokusne krmne smjese sa repičinom sačmom bile su izbalansirane na bjelančevinastu istoznačnost prema kontrolnoj K skupini. U pokusnim krmnim smjesama zamijenjena je polovica sojine sačme bjelančevinama iz repičine sačme s tim da je jedna krmna smjesa (P1) bila jednoznačna po sadržaju u bjelančevinama i energiji s kontrolnom skupinom. Druga pokusna krmna smjesa (P2) bila je balansirana samo na istoznačnost bjelančevina dok je energija bila neizbalansirana. U druge dvije pokusne skupine bjelančevine iz sojine sačme potpuno su zamijenjene, u jednoj krmnoj smjesi izjednačena je ne samo bjelančevinska, nego i energetska vrijednost (P3), a u jednoj pokusnoj skupini (P4) nije izvršena korekcija energetske vrijednosti nego samo bjelančevinske. Zamjena sojinih bjelančevina rpičinim, u polovičnoj ili cjelokupnoj količini, dovodi do nešto slabijeg prirasta pilića, posebno onih koji su dobivali hranu neizbalansiranu na energetsku vrijednost, te do povećanja cijene koštanja prirasta mase tijela i iskorištenja hrane po jedinici prirasta. Prema tome, pri upotrebi repičine sačme energetska komponenta je ograničavajući čimbenik za ugradnju u krmne smjese. Treba također voditi računa o antinutritivnim tvarima, kao što su eruka kiseline, glukozinolati, vlaknina i tanini. Razumna upotreba repičinih proizvoda u hranidbi pilića u tovu u količinama koje ne smiju prelaziti 15do 20% u gotovoj krmnoj smjesi, može dovesti do smanjenja cijene koštanja tova pilića. Svako povećanje tih količina u krmnim smjesama dovodi do smanjenja proizvodnih svojstava pilića.

Repičina sačma; sojina sačma; zamjena sojinih repičinim bjelančevinama; prirasti; iskorištenje hrane; bjelančevinasta vrijednost; energetska vrijednost

nije evidentirano