hrvatski

Predgovor

Učestalost demencija raste starenjem populacija te se aktualno procjenjuje da u svijetu 47 milijuna ljudi živi s demencijom. S obzirom na to da broj ovih osoba eksponencijalno raste, uz očekivano udvostručenje bolesnika u idućih 30-ak godina suočeni smo s jednim od najvećih globalnih izazova za zdravstveni sustav. Stoga ne čudi činjenica da je Svjetska zdravstvena organizacija demenciju proglasila javno-zdravstvenim prioritetom. Liječenje i zbrinjavanje bolesnika znatan je trošak za njihove obitelji, ali i za cjelokupnu zajednicu. Posljedice demencije nisu katastrofalne samo za zdravstveni sustav, već i za živote i ovih ljudi i njihovih njegovatelja. Oni koji se suočavaju s demencijom suočavaju se sa strahom od neizvjesne budućnosti i sa situacijom u kojoj su svjedoci patnje i propadanja njihovih bližnjih. Unatoč navedenom, demencija u svim zemljama zaostaje za drugim kroničnim bolestima u pogledu raspodjele proračuna i udjela resursa posvećenih njezinom liječenju i pravodobnom otkrivanju, posebice u odnosu na teret bolesti. Obitelji i bolesnici koji se prvi puta susreću s demencijom prvo se obraćaju svojem liječniku obiteljske medicine. Rano prepoznavanje i dijagnosticiranje bolesti nije jednostavno zbog varijabilnosti simptoma koji se postupno javljaju, te je katkad teško razlučiti koji se simptomi odnose na fiziološko starenje. Osim toga postavljanje dijagnoze demencije i njezina uzroka ima ozbiljne posljedice na bolesnika i njegovu obitelj, što dodatno otežava liječnicima obiteljske medicine pravodobno postavljanje dijagnoze. Nacionalne strategije borbe protiv demencije zapadnoeuropskih zemalja pokazale su da je „pravodobna dijagnoza" demencije ključni prioritet u pogledu reforme zdravstvene politike i planiranja zdravstvenih usluga. Kako bi se omogućilo pravodobno, tj. rano dijagnosticiranje demencije i njezina uzroka, potrebno je u proces dijagnoze uključiti liječnike obiteljske medicine te senzibilizirati javnost na problem demencije, kako bi se bolesnici i njihove obitelji te svi koji se susreću s problemom demencije što ranije javljali liječniku obiteljske medicine. Upravo su stoga Referentni centar Ministarstva zdravstva za kognitivnu neurologiju i neurofiziologiju, Referentni centar Ministarstva zdravstva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi, Hrvatsko društvo za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatska Alzheimer alijansa zajedno s Katedrom za neurologiju, Katedrom za psihijatriju i Katedrom za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pokrenule inicijativu edukacije liječnika obiteljske medicine na području demencija. Kao prva inicijativa je objavljivanje ovog priručnika koji će poslužiti liječnicima obiteljske medicine u ranom prepoznavanju, dijagnosticiranju i adekvatnom liječenju bolesnika s kognitivnim poremećajima. U okviru ovog priručnika napisani su tekstovi o najčešćim uzrocima kognitivnih poremećaja ; Alzheimerovoj bolesti, cerebrovaskularnoj bolesti, Lewy body demenciji itd. Autori tekstova nastojali su osobitu pažnju posvetiti određenim aspektima kognitivnih poremećaja koji su možda najbitniji za liječnike obiteljske medicine poput pravodobnog postavljanja dijagnoze kognitivnog poremećaja uporabom jednostavnih probirnih kognitivnih testova te rješavanju problema ponašanja i raspoloženja u ovih bolesnika. Nadamo se će ova knjiga pomoći liječnicima obiteljske medicine u ranom prepoznavanju bolesnika s kognitivnim smetnjama, njihovom točnom dijagnosticiranju, te samim time unaprijediti liječenje.

Demencija ; obiteljski liječnik ; zaštita zdravlja

nije evidentirano