hrvatski

Analiza produkcije klastera u testu kategorijske fluentnosti kod pacijenata s prvom epizodom shizofrenije

Shizofrenija je kronična psihička bolest koju karakteriziraju deluzije, halucinacije, afektivni deficiti, katatonija te formalni poremećaj mišljenja. Formalni poremećaj mišljenja očituje se kao nekoherentan govor koji sadrži nejasno povezane asocijacije. Mnogi autori na temelju leksičko-semantičkih testova pretpostavljaju da se specifični simptomi shizofrenije mogu objasniti deficitima u leksičko- semantičkoj obradi. Pacijenti oboljeli od prve epizode shizofrenije također pokazuju slabije rezultate na svim leksičko- semantičkim testovima u usporedbi s kontrolnim skupinama, no nešto bolje u usporedbi s kroničnim pacijentima. Cilj ove studije bio je istražiti deficite u leksičko- semantičkoj obradi kod pacijenata oboljelih od prve epizode shizofrenije te usporediti rezultate ove studije s rezultatima studija s kroničnim pacijentima oboljelih od shizofrenije. U istraživanju je sudjelovalo dvadeset pacijenata Klinike za psihijatriju Vrapče s prvom epizodom shizofrenije i dvadeset kontrolnih ispitanika. U studiji je korišten test kategorijske fluentnosti u kojem su ispitanici trebali nabrajati članove zadane leksičko-semantičke kategorije u jednoj minuti. Pretpostavke su da će pacijenti pokazati kvantitativne i kvalitativne razlike u odgovorima i klasterima u usporedbi s kontrolnom skupinom. Budući da su mnoge studije leksičko semantičke obrade u shizofreniji ukazale na deficite u obradi kategorijskih odnosa, smatra se da su deficiti u leksičko-semantičkoj obradi rezultat promjena u pristupu tom dijelu leksičko- semantičkog sustava ili u samom sustavu. Novije studije kategorijske fluentnosti kvalitativno analiziraju odgovore tražeći nizove odgovora koji se mogu semantički povezati. Smatra se da takvi klasteri odražavaju kognitivne mehanizme pretraživanja mentalnog leksikona te se povezuju s leksičko-semantičkom obradom. U analizi ovog istraživanja kvantitativno je analiziran omjer ispravnih te neispravnih odgovora koje su činili nečlanovi zadane kategorije i perseveracije. Klaster je analiziran kao niz od barem dvaju semantički povezanih pojmova dok se samostalni pojmovi nisu određivali kao klaster. Time je opisan odnos ukupnog broja produciranih pojmova, broja klastera i broja pojmova u klasteru kako bi se utvrdio stupanj deficita u pretraživanju s pomoću mehanizma klastera u usporedbi s kontrolnom skupinom. Dobiveni rezultati analizirani su i interpretirani u skladu s aktualnim psiholingvističkim i kognitivnoneuroznanstvenim teorijama. Procjena specifičnih jezičnih poremećaja leksičko- semantičkog sustava može dati značajan doprinos kliničkoj dijagnostici.

Shizofrenija ; prva epizoda ; test kategorijske fluentnosti

nije evidentirano

engleski

Analysis of cluster production in a category fluency test in first- episode schizophrenia patients

Shizofrenija je kronična psihička bolest koju karakteriziraju deluzije, halucinacije, afektivni deficiti, katatonija te formalni poremećaj mišljenja. Formalni poremećaj mišljenja očituje se kao nekoherentan govor koji sadrži nejasno povezane asocijacije. Mnogi autori na temelju leksičko-semantičkih testova pretpostavljaju da se specifični simptomi shizofrenije mogu objasniti deficitima u leksičko- semantičkoj obradi. Pacijenti oboljeli od prve epizode shizofrenije također pokazuju slabije rezultate na svim leksičko- semantičkim testovima u usporedbi s kontrolnim skupinama, no nešto bolje u usporedbi s kroničnim pacijentima. Cilj ove studije bio je istražiti deficite u leksičko- semantičkoj obradi kod pacijenata oboljelih od prve epizode shizofrenije te usporediti rezultate ove studije s rezultatima studija s kroničnim pacijentima oboljelih od shizofrenije. U istraživanju je sudjelovalo dvadeset pacijenata Klinike za psihijatriju Vrapče s prvom epizodom shizofrenije i dvadeset kontrolnih ispitanika. U studiji je korišten test kategorijske fluentnosti u kojem su ispitanici trebali nabrajati članove zadane leksičko-semantičke kategorije u jednoj minuti. Pretpostavke su da će pacijenti pokazati kvantitativne i kvalitativne razlike u odgovorima i klasterima u usporedbi s kontrolnom skupinom. Budući da su mnoge studije leksičko semantičke obrade u shizofreniji ukazale na deficite u obradi kategorijskih odnosa, smatra se da su deficiti u leksičko-semantičkoj obradi rezultat promjena u pristupu tom dijelu leksičko- semantičkog sustava ili u samom sustavu. Novije studije kategorijske fluentnosti kvalitativno analiziraju odgovore tražeći nizove odgovora koji se mogu semantički povezati. Smatra se da takvi klasteri odražavaju kognitivne mehanizme pretraživanja mentalnog leksikona te se povezuju s leksičko-semantičkom obradom. U analizi ovog istraživanja kvantitativno je analiziran omjer ispravnih te neispravnih odgovora koje su činili nečlanovi zadane kategorije i perseveracije. Klaster je analiziran kao niz od barem dvaju semantički povezanih pojmova dok se samostalni pojmovi nisu određivali kao klaster. Time je opisan odnos ukupnog broja produciranih pojmova, broja klastera i broja pojmova u klasteru kako bi se utvrdio stupanj deficita u pretraživanju s pomoću mehanizma klastera u usporedbi s kontrolnom skupinom. Dobiveni rezultati analizirani su i interpretirani u skladu s aktualnim psiholingvističkim i kognitivnoneuroznanstvenim teorijama. Procjena specifičnih jezičnih poremećaja leksičko- semantičkog sustava može dati značajan doprinos kliničkoj dijagnostici.

Schizophrenia ; first episode ; category fluency test

nije evidentirano