hrvatski

ZNANSTVENI PRISTUP RESTAURACIJI PAPIRNE KNJIŽNE KULTURNE BAŠTINE

U današnje vrijeme sve veći problem restauratorima i konzervatorima zadaju neprofesionalni popravci raznih papirnih knjižnih dokumenata prijašnjih stoljeća. Jedno od takvih djela jest bio Registar rođenih (1908.-1924.g.) najstarije župe Veljaci u Bosni i Hercegovini pisanog na industrijskom papiru od drvenjače. Popravci su većinom bili bazirani na ljepljenju korica Registra samoljepljivom i izolir trakom te termoplastičnom folijom. Upravo ovaj slučaj je potaknuo ovaj znansveni rad i istraživanja s ciljem da se ispita utjecaj šest organskih otapala na stabilnost i strukturu pet vrsta papira s kojma se restauratori najčešće susreću : industrijski stari papir od drvenjače (SPD), stari papir ručne izrade (SPR), novi papir ručne izrade (NPR), mikrokristalinična celuloza (CEZ) i svakodnevni obični bijeli papir (PAP). S obzirom da se papirna knjižna baština često uništava samostalnim popravcima, ali i samom degradacijom papira vrlo je bitan odabira odgovarajućeg otapala koje će ukloniti sve nečistoće bez daljnjeg uništavanja istog. U tu svrhu koristila su se otapala: dekalin, n-amil- acetat, aceton, etil-acetat te MiliQ ultračista voda s obzirom da se papir najčešće njome i pere. Promjene kemijskih svojstava ispitivane su usporedbom FTIR spektara netretiranih i tretiranih papira iz kojih se moglo zaključiti pogoduje li određeno otapalo vrsti uzorka papira ili ga degradira s obzirom na pomake i intenzitete vrpci. Dodatna ispitivanja hidrofilnosti i hidrofobnosti uzoraka papira određena su mjerenjem kontaktnog kuta trima kapljevinama: deioniziranom vodom, formamidom i dijodometanom. Ovisno o iznosu kontaktnog kuta zaključilo se o vlaženju pojedinih kapljevina na površinu uzoraka papira tretiranih različitim agensima. Provedena je i karakterizacija vlakana na svjetlosnom mikroskopu gdje su pod utjecajem Graff ''C'' Stain otopine uzorci poprimali karakteristična obojenja, a što su vlakna bila sitnija obojenje je bilo izraženije.

papir, FTIR spektroskopija, kontaktni kut, identifikacija vlakana

Ovaj orginalni znanstveni rad izrađen je pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Danijele Ašperger i red. prof. dr. sc. Mirele Leskovac na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.