hrvatski

Rak i liječenje onkoloških bolesnika - što ljekarnik treba znati

U Hrvatskoj su, kao i većini drugih razvijenih zemalja svijeta, maligna oboljenja drugi po učestalosti uzrok smrtnosti stanovništva. Prema Registru za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 2013. godini je stopa incidencije oboljenja od malignih bolesti iznosila 487.9/100 000 stanovnika. Tri najčešća sijela maligne bolesti u muškaraca su bili pluća, kolorektum i prostata, a u žena dojka, kolorektum i pluća na koje je otpadala gotovo polovina od ukupnog broja bolesnika oboljelih od malignih bolesti. Rak je zloćudna bolest karakterizirana nekontroliranim dijeljenjem stanica koje imaju sposobnost širenja u lokalne i udaljene strukture čime narušavaju njihovu funkciju i ugrožavaju život. Rizični čimbenici za razvoj raka se dijele na unutarnje na koje pojedinac nikako ne može utjecati svojim ponašanjem i uglavnom se odnose na genetsku predispoziciju za razvoj određenog malignoma i dob te vanjske faktore koji su direktna posljedica životnog standarda, odnosno životnih i radnih uvjeta pojedinca. Rani rak je u većini sijela potencijalno izlječiva bolest zbog čega se stavlja imperativ na redovite preglede radi pokušaja ranog otkrivanja bolesti što je prepoznato i na razini države putem Nacionalnih programa ranog otkrivanja raka dojke, debelog crijeva i vrata maternice. Za razliku od ranog raka, uznapredovala i metastatska bolest su neizlječive i postavljanjem takve dijagnoze započinje proces palijativnog liječenja bolesnika čiji je cilj produženje života, smanjenje simptoma bolesti i poboljšanje kvalitete života. Rani rak se u načelu liječi kiruški, dok se sustavno antineoplastično liječenje (kemoterapija, imunoterapija i endokrina terapija) i radioterapija, u slučaju indikacije, provode po završetku kiruškog liječenja radi smanjenja rizika od povrata bolesti (adjuvantno liječenje). Uznapredovala i metastatska bolest predstavljuju sustavnu bolest koja zahvaća cijeli organizam zbog čega ju je potrebno liječiti sustavno, najčešće kombinacijom citostatika i eventualno biološkim lijekom, dok se kiruški zahvat i radioterapija uključuju u proces liječenja obično kada je potreban dodatni lokalni tretman radi brze dekompresije struktura kompromitiranih tumorskom masom ili antidoloroznog učinka. Otkrivanjem i razvojem novih lijekova za liječenje malignih bolesti su unazad 20-ak godina postignuti značajni pomaci u ukupnoj duljini preživljenja bolesnika čak i sa metastatskom bolešću, a taj vremenski interval je sa sobom donio potrebu za ispitivanjem i razvojem sve potentnije simptomatske terapije.

Onkologija, epidemiologija, rani rak, metastatska bolest

nije evidentirano