hrvatski

Struktura i razlike antropoloških obilježja učenika i učenica razredne nastave gradskih i seoskih sredina Like

Stil života u gradskoj i seoskoj sredini, kao i mogućnost bavljenja tjelesnom aktivnošću učenika i učenica razredne nastave u školi i u slobodno vrijeme, ukazali su na potrebu da se utvrde razlike antropoloških obilježja učenika i razlike učenica razredne nastave gradskih i seoskih sredina Like. Cilj istraživanja bio je taj da se na uzorku od 800 sudionika (400 učenika i 400 učenica) razredne nastave, u dobi od 7. do 10. godina, u gradskim i seoskim školama, primjeni skup od 37 varijabli s ciljem da se utvrditi postoji li razlika u manifestnim i latentnim mjerama morfoloških antropometrijskih obilježja i u testovima motoričkih sposobnosti između učenika i između učenica gradskih i seoskih sredina. Svrsishodnost rada jest ta da se na temelju dobivenih informacija na optimalan te što pravovremeniji i efikasniji način može provoditi modeliranje, dijagnosticiranje, planiranje, programiranje i kontroliranje tjelesnog vježbanja učenika i učenica razredne nastave u gradskim i seoskim sredinama. Skup mjera morfoloških antropometrijskih obilježja upotrijebljenih u ovom istraživanju odabran je i mjeren prema postupcima propisanim Međunarodnim biološkim programom, IBP-Weiner i Lourie, 1969. Uzorak varijabli čini 19 mjera za procjenu morfoloških antropoloških obilježja. Longitudinalna dimenzionalnost skeleta procijenjena je pomoću pet mjera, a to su: visina tijela (ALDTV), dužina ruke (ALDDR), dužina noge (ALDDN) i dužina stopala (ALDDS), biakromijalni raspon (ALDBR). Volumen i masa tijela procijenjeni su pomoću pet mjera: tijela masa (AVMTM), središnjeg opseg prsnog koša (AVMSOK), opsega nadlaktice (AVMONA), opsega natkoljenice (AVMONAT) i opsega potkoljenice (AVMOPOT). Potkožno masno tkivo procijenjeno je pomoću četiriju mjera: kožnog nabora na leđima (APMLE), kožnog nabora na trbuhu (APMTR), kožnog nabora na nadlaktici (APMNAD) i kožnog nabora na potkoljenici (APMPOT). Transverzalna dimenzionalnost skeleta procijenjena je pomoću pet mjera: dijametra lakta (ATDLA), dijametra ručnog zgloba (ATDRZ), bikristalnog raspona (ATDBKR), dijametra koljena (ATDKO) i širine stopala (ATDST). Skup testova motoričkih sposobnosti čini 18 testova. Agilnost je procijenjena pomoću tri testa: koraci u stranu (MAGKUS), osmice sagibanjem (MAGOSS) i prenošenjem pretrčavanjem (MAGPRP). Eksplozivna snaga procijenjena je pomoću tri testa: skok u dalj s mjesta (MESSDM ), sprint iz visokog starta na 20 m (MESS20) i bacanje medicinke (1 kg) iz ležanja (MESBML). Fleksibilnost je procijenjena pomoću tri testa: pretklon raznožno (MFLPRR), pretklon na klupici (MFLPRK) i pretklon u uskom raznoženju (MFLPRU). Koordinacija je procijenjena pomoću tri testa: poligon natraške (MKOPLN), kotrljanje lopte nedominantnom rukom (MKOKLR) i poligon okretom (MKOPLO). Repetitivna snaga procijenjena je pomoću tri testa: podizanje trupa iz ležanja (MRSPTL), podizanje trupa -kratko (MRSPTK) i čučnjevi (MRSCUC). Ravnoteža je procijenjena pomoću tri testa: stajanje na jednoj nozi uzduž klupice za ravnotežu sa zatvorenim očima (MBAU1Z), stajanje na klupici za ravnotežu s otvorenim očima (MBAU20) i stajanje na obrnutoj klupici za ravnotežu s otvorenim očima (MBAOKO). U istraživanju dobiveni podaci obrađeni su metodama deskriptivne statistike, provjerene su metrijske karakteristike mjera morfoloških antropoloških obilježja i testova motoričkih sposobnosti. Faktorskom analizom metodom glavnih komponenata, primjenom GK-kriterija, ekstrahirani faktori transformirani su ortogonalnom rotacijom po varimax normalized kriteriju te je određen broj značajnih glavnih komponenta. S obzirom na mjesto stanovanja, spol i dob kanoničkom diskriminacijskom analizom, utvrđene su razlike između učenika i između učenica razredne nastave u prostoru manifestnih i latentnih dimenzija mjera morfoloških antropoloških obilježja kao i testova motoričkih sposobnosti. Učenici gradske sredine u prvom razredu značajno su viši te dužih i širih ekstremiteta kao i veće mase i volumena tijela do četvrtog razreda, a u trećem razredu dobivaju na potkožnom masnom tkivo što je značajno izraženo u četvrtom razredu. Učenici sela niži su, robusnije građe, što je posebno uočljivo od drugog razreda kad imaju veće vrijednosti transverzalne dimenzionalnosti skeleta te veće vrijednosti potkožnog masnog tkiva do trećeg razreda, kad gube masno tkivo i dobivaju na voluminoznosti i masi tijela na osnovi povećanja mišićne mase. Učenice seoske sredine u prvom, drugom i trećem razredu robusnije su građe tijela, imaju veće vrijednosti visine, dužih su ekstremiteta, osim u drugom razredu. Također većih su vrijednosti transverzalne dimenzionalnosti skeleta i potkožnog masnog tkiva. Učenice gradske sredine u prvom i drugom razredu imaju veću voluminoznost tijela, dok je to kod učenica seoske sredine naglašeno u trećem razredu. U četvrtom razredu učenice gradske sredine imaju značajan prirast u: visini, vrijednostima dužine i širine skeleta, mase tijela, voluminoznosti i potkožnom masnom tkivu. To može ukazivati na to da učenice ulaze u drugu fazu ubrzanog rasta. Rezultati testova motoričkih sposobnosti ukazuju na to da učenici seoske sredine u prvom i drugom razredu postižu bolje rezultate u agilnosti, fleksibilnosti, koordinaciji, repetitivnoj snazi i ravnoteži, dok učenici gradske sredine u eksplozivnoj snazi. U trećem razredu učenici seoske sredine uključuju se više u rad na obiteljskim gospodarstvima, manje vremena provode u igri i slabijih su rezultata osim kod ravnoteže. U četvrtom razredu, na osnovu veće mišićne mase, učenici seoske sredine značajno su bolji u svim rezultatima osim u testovima koraka u stranu, pretklona raznožno i čučnjevima. Učenice seoske sredine tijekom razredne nastave postižu bolje rezultate u većini testova, osim kod ravnoteže u prvom i trećem razredu, agilnosti u trećem i četvrtom razredu i koordinacije u četvrtom razredu. Učenice seoske sredine u slobodno vrijeme provode više vremena u igri ali su i umjereno opterećena radnim obvezama. Analizom razlika učenika i razlika učenica gradskih i seoskih sredina, u prostoru 19 mjera morfoloških antropometrijskih obilježja i 18 testova motoričkih sposobnosti, utvrđeno je da su učenici i učenice seoske sredine, u odnosu na učenike i učenice gradske sredine, znatno robusnije građe ; učenici seoske sredine većih su vrijednosti potkožnog masnog tkiva i transverzalne dimenzionalnosti skeleta, a učenice i longitudinalne dimenzionalnosti skeleta. Učenici seoske sredine postižu bolje rezultate u većini motoričkih testova osim kod učenika u trećem razredu. Učenici i učenice seoske sredine provode više slobodnog vremena igrajući se u prirodi ali i radnim obvezama. Dobivene razlike objašnjene su različitim uvjetima življenja, odrastanja učenika i učenica, uvjetima prehrane i stanovanja, rada, mogućnosti bavljenja sportom i igrom. Dobivene razlike ukazuju na to da je kod planiranja i programiranja nastavnog procesa u tjelesnom i zdravstvenom području bitno je uvažavati razlike koje definiraju različite sredine.

učenici, učenice, razredna nastava, seoska sredina, gradska sredina, antropološka obilježja, motoričke sposobnosti, morfološka obilježja

nije evidentirano