hrvatski

Prilog analizi utjecaja logistike pametnoga grada na okoliš

Doktorska disertacija - Prilog analizi utjecaja logistike pametnoga grada na okoliš – proučava kako se uporabom tehnologija i modela logistike pametnog grada može značajno smanjiti ekološki utjecaj urbane mobilnosti. Danas gradovi predstavljaju centre u kojima živi najveći broj stanovnika. Primjerice u gradovima Europske unije živi 70% stanovništva i u njima se istovremeno stvara 80% BDP-a. Procjenjuje se da je trošak zbog zakrčenosti prometa u EU 80 milijardi eura godišnje. Tom iznosu treba pridodati i dodatne troškove koji se stvaraju zbog ekologije, emisije CO2 i troškove prometnih nesreća. Logističke potrebe se često zanemaruju pri planiranju i upravljanju gradovima pa je potreban znatan potencijal za poboljšanje djelovanja i usluga. Analizirani su socijalni utjecaji ekoloških djelovanja na LPG. Definirani su osnovni faktori: goriva, poboljšanje učinkovitosti vozila, tehnologija vozila, učinkovitost prijevoza, upravljanje prometnom infrastrukturom, integracija prometnog sustava, zaštita i sigurnost, ekonomski aspekti promjene, širi utjecaj na okoliš, pravičnost i dostupnost, informiranost i osviještenost, infrastruktura, određivanje cijena i oporezivanje, zakoni (propisi), troškovi smanjenja emisija, mogućnosti za smanjenje socijalnih/političkih problema, drugi ekološki utjecaji socijalna jednakost, kvaliteta života, stvaranje novih poslova i konkurentnost. Utjecaji ekološkog djelovanja bili su neklasificirani bez definiranih međusobnih veza. Korelacija nije bila dovoljan čimbenik za hijerarhijsku klasifikaciju faktora pa se pribjeglo uporabi rudarenja podataka, metodom Bayesove klasifikacije. Čime je dobiven model hijerarhijske strukture ekoloških utjecaja i faktora Istovremeno metodom rudarenja podataka koji su prikupljeni na eko testu na tehničkom pregledu metodom CHAD analizirana je zavisnost podataka. Kao zavisne nepoznanice postavljeni su rezultati mjerenja na eko-testu, a ishod procesa rudarenja podataka je očekivano pokazao da osnovna podjela na grane u stablu zavisi primarno o vrsti motora. U slučaju podataka o vozilima, za potrebe budućih istraživanja uporabom simulacijskih modela te uporabom statističkih računalnih alata određene su razdiobe za snagu automobila, obujam motora, masu automobila, prijeđene kilometre i starost vozila. U radu su definirane različite mjere koje pomažu u analizi strukture premetne mreže grada. Posebno se to odnosi na mjere stožernosti, koje su se pokazale značajnim u raščlambi socijalnih mreža za potrebe analize gradske prometne strukture. Ovom metodom moguće je kod izrade strukture prometa prethodno utvrditi kritična područja i raskrižja, te s promjenom tijekova u mreži smanjiti strukturni pritisak na pojedina područja. Izrađen je model ekoloških utjecaja LPG sustava rasipanjem potražnje duž cijele prometne mreže objedinjene s metodologijom socijalnih mreža i razdiobom ekološkog utjecaja vozila. Model je izrađen uz pretpostavku da je ekološki utjecaj u čvoru i jednak zbroju ekoloških utjecaja drugih čvorova, umanjenih za faktor koji je obrnuto proporcionalan udaljenosti između čvorova i faktorom dobivenim iz razdiobe vjerojatnosti ekološkog utjecaja. Svi rezultati su potvrđeni na modelu prometa grada Rijeka.

logistika pametnog grada, socijalni utjecaji, ekološka djelovanja vozila, prometna mreža grada Rijeke

nije evidentirano