Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 942384

Od daktiloskopije do molekularne identifikacije kroz prikaz slučaja


Arbanas, Silvia; Stemberga, Valter; Ferenčić, Antun; Šoša, Ivan; Cuculić, Dražen
Od daktiloskopije do molekularne identifikacije kroz prikaz slučaja // 4. Kongres Strukovnog Razreda za Medicinsko- Laboratorijsku Djelatnost Hrvatske Komore Zdravstvenih Radnika medicinsko-laboratorijska dijagnostika u praksi s međunarodnim sudjelovanjem - zbornik
Zagreb, Hrvatska, 2018. str. n/a-n/A (predavanje, recenziran, sažetak, ostalo)


Naslov
Od daktiloskopije do molekularne identifikacije kroz prikaz slučaja
(A case connecting dactiloscopy with molecular identification)

Autori
Arbanas, Silvia ; Stemberga, Valter ; Ferenčić, Antun ; Šoša, Ivan ; Cuculić, Dražen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
4. Kongres Strukovnog Razreda za Medicinsko- Laboratorijsku Djelatnost Hrvatske Komore Zdravstvenih Radnika medicinsko-laboratorijska dijagnostika u praksi s međunarodnim sudjelovanjem - zbornik / - , 2018, N/a-n/A

Skup
4. Kongres Strukovnog Razreda za Medicinsko- Laboratorijsku Djelatnost Hrvatske Komore Zdravstvenih Radnika medicinsko-laboratorijska dijagnostika u praksi s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 7. – 9. 06. 2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
Identifikacija ; sudska medicina
(Identification ; legal medicine)

Sažetak
Uvod: Daktiloskopija je općeprihvaćena biometrijska znanstvena metoda koja pomaže u sudskomedicinskoj praksi pri brzoj identifikaciji preminulih osoba za koje se ne može obaviti identifikacija na drugi način. Pojednostavljeno, radi se o fizičkom i pravnom dokazivanju identiteta osoba na temelju papilarnih linija ; prvenstveno na prstima, dlanovima i tabanima. 1906. godine daktiloskopija je postala rutinska metoda raspoznavanja, odnosno razlikovanja osoba, te njihovog identificiranja, znanstvenog, odnosno fizičkog i pravnog dokazivanja identiteta. Cilj: prikazati primjer iz sudskomedicinske prakse u kojem je daktiloskopija, kao klasična metoda identifikacije, bila nedostatna u rješavanju slučaja. Prikaz slučaja: po pronalasku ljudskog prsta u središtu Rijeke policija je, nakon obavljenog očevida, prst dostavila na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku. U histološkom laboratoriju prst je rehidriran (ubrizgavanjem razrijeđenog glicerola), čime je omogućeno daktiloskopiranje. Otisak je fotografiran i po digitalnoj obradi označen kao kvalitetan za pregled u bazi sustava AFIS. Identitet na ovaj način nije utvrđen, što je protumačeno kao da prst pripada osobi koja nije osumnjičena za počinjenje kaznenog djela, odnosno daktiloskopirana za deseteroprstnu zbirku otisaka. Specijalist sudske medicine ustanovio je da se radi o četvrtom prstu lijeve ruke (tzv. prstenjaku) muške mlađe osobe koji je najvjerojatnije odrezan nekim oštrim predmetom. Nije bilo moguće usporediti otisak sa monodaktiloskopskom zbirkom (u kojoj su otisci kažiprsta desne ruke svih punoljetnih hrvatskih građana), te je postupak identifikacije ostao neuspješan. Istovremeno sa istragom vezanom uz pronalazak prsta u susjednoj županiji istraživao se slučaj pronalaska mrtve mlađe muške osobe poznatog identiteta Pregledom mrtvog tijela ove osobe utvrđeno je da joj nedostaje prstenjak desne šake, za koji se pretpostavilo da je pronađen u Rijeci. Nakon toga, u CFIIV „Ivan Vučetić“ u Zagrebu obavljena je molekularna analiza u cilju identifikacije, te je utvrđen DNA profil prstenjaka podudaran sa DNA profilom osobe pronađene u automobilu u Karlovcu. Time je slučaj zaključen a motiv za suicid bio je gubitak prsta. Zaključak: daktiloskopija, kao nesporno ekonomična i dovoljno pouzdana klasična metoda identifikacije, u sudskomedicinskoj praksi definitivno ima neosporno mjesto i u određenim slučajevima daje brzi podatak o identitetu. Na taj način omogućava pravovremeno kriminalističko istraživanje usmjereno prema ispravnim, znanstveno utemeljenim i konkretnim ciljevima. Međutim, u jedinstvenim slučajevima poput ovog iz naše prakse, daktiloskopska identifikacija nije dostatna, te se provodi i molekularno vještačenje analizom DNA.

Izvorni jezik
Hrvatski