hrvatski

STEM intervencijski programi u obrazovanju: kvantitativno i kvalitativno vrednovanje učinaka dvogodišnjeg STEM programa u hrvatskim osnovnim školama

Brojni STEM intervencijski programi organizirani su i implementirani u obrazovnim sustavima širom svijeta kako bi se povećala motivacija učenika za STEM područje. Nekoliko preglednih studija ističe kako su učinci većine takvih intervencija skromni, čemu uzrok može ležati u manjkavim postupcima evaluacije učinaka (Scott-Little, Hamann & Jurs, 2002 ; Valla & Williams, 2012). Jedan od mogućih uzroka nemogućnosti detekcije učinkovitosti STEM intervencijskih programa, može biti u oslanjanju primarno na kvantitativne istraživačke metode, što onemogućava dublje razumijevanje kako i zašto određeni program nije ili jest uspješan (Lawrenz & Huffman, 2006). Stoga je cilj ove studije prikazati dosadašnje spoznaje o STEM intervencijskim programima, te doprinijeti znanstvenoj valorizaciji intervencijskih STEM programa primjenom kvalitativne i kvantitativne metodologije. Time je moguće unaprijediti i obrazovnu praksu te stvoriti primjer dobre istraživačke prakse u procjeni budućih intervencija. Ova studija bavi se validacijom učinkovitosti dvogodišnjeg intervencijskog STEM programa u osnovnim školama kombinirajući kvantitativni pristup u kojem je korištena tehnika uparivanja prema sklonosti (eng. propensity score matching) i kvalitativni pristup korištenjem rasprave s učenicima putem fokusnih grupa. U kvantitativnom dijelu studije cilj je bio utvrditi učinkovitost STEM intervencije na povećanje pozitivnih stavova prema stručnjacima zaposlenim u STEM području i povećanje interesa prema STEM zanimanjima. U kvantitativnom smo dijelu željeli dobiti dublji uvid u doživljaj učenika o provedenoj intervenciji i povećati razumijevanje elemenata intervencije koji dovode do željenih STEM ishoda. Kvantitativni dio proveden je primjenom upitnika na učenicima od četvrtog do sedmog razreda u osam eksperimentalnih (N = 601) i kontrolnih (N = 883) škola tijekom 2016. i 2017. godine. U kvalitativnom dijelu provedeno je osam 45-minutnih fokus grupa s ukupno 58 učenika (2-3 učenika iz svakog razreda po fokus grupi). Intervencija je pokazala mali, ali značajan učinak na povećanje pozitivnih stavova prema stručnjacima zaposlenim u STEM zanimanjima na svim dobnim skupinama te na povećanje interesa prema STEM karijerama, ali samo kod najmlađih učenika. Nisu pronađeni moderacijski učinci spola ili prethodnog STEM školskog uspjeha na učinkovitost intervencije. Rezultati daju uvid u način na koji učenici konstruiraju svoje razumijevanje STEM područja i u pozadinske razloge uspješnih STEM intervencija.

STEM ; intervencijski programi ; obrazovanje ; osnovna škola

nije evidentirano