hrvatski

Sveti Vlaho, božanski zaštitnik Dubrovnika, čuvar njegove slobode i mira

U radu se analizira pojava kulta Sv. Vlaha u Dubrovniku i prati pobožnost prema gradskom zaštitniku sve do današnjih dana. Rano razdoblje kulta osvjetljava se pomoću relikvija, umjetničkih prikaza i rukopisa. Na temelju papinskih bula, prihvat Sv. Vlaha za dubrovačkog zaštitnika datira se u razdoblje između 1153. i 1158., tumači se izbor tog svetačkog lika za patrona i dokument o imunitetu od sudskog progona za dužnike iz 1190. Dokazuje se da mletačka vrhovna vlast (1205-1358) nije suzbijala pobožnost prema Sv. Vlahu, već da “protumletački” simbolizam dubrovačkog patrona potječe iz kasnijeg razdoblja. Razmatra se jačanje kulta sredinom 14. stoljeća i nabavka nove relikvije ruke, a gradnja nove crkve na središnjoj urbanoj lokaciji vezuje se uz očekivanu zaštitu Sveca u razdoblju haranja kuge. Prikazuje se “državni kult” Republike i uloga crkve Sv. Vlaha u njemu u raznim ceremonijalnim prigodama. Prati se sudbina tog kulta od pada Republike sve do najnovijeg vremena.

Dubrovnik, Sv. Vlaho, gradski patron, kult, pobožnost, blagdan

nije evidentirano