hrvatski

Promjene vegetacije na području središnje Hrvatske tijekom holocena

Kvantitativnom analizom jezgre sedimenta uzrokovane na cretu u Blatuši utvrđeno je ukupno 31.036 peludnih palinomorfa, 1.318 nepeludnih palinomorfa te 13.970 pougljenjenih čestica kao indikatora požarnih aktivnosti. Kvalitativnom analizom utvrđeno je 76 tipova peludnih palinomorfa te 42 tipa ekološki indikativnih nepeludnih palinomorfa koji obuhvaćaju različite taksonomske/ekološke grupe: amebe, alge, virnjake, kolnjake, dugoživce, člankonošce, gljive i akritarhe. Različiti postotni udjeli palinomorfa, analizirani ConSLink i CONISS statističkom metodom, omogućili su biostratigrafsko zoniranje jezgre sedimenta. Na temelju akumuliranih regionalnih palinoloških vrsta utvrđene su sljedeće zone: Pinus - Fagus - (Ulmus) (Zona 1, dubina 175 – 210 cm, razdoblje od ~2450. do ~1650. g. pr. Kr), Fagus - Alnus (Zona 2, dubina 85 - 175 cm, razdoblje od ~1650. g. pr. Kr. do ~450. g. pos. Kr.), Poaceae - Fagus - (Quercus) (Zona 3a, dubina 45 - 85 cm, razdoblje od ~450. do ~1300. g. pos. Kr.) i Poaceae - Carpinus - (Quercus - Fagus) (Zona 3b, dubina 5 - 45 cm, razdoblje od ~1300. do 1935. g. pos. Kr.). Sastav lokalnih palinoloških vrsta i ekološki indikativnih nepeludnih palinomorfa ukazuje na dinamiku hidrološkog režima, kao i trofičkih uvjeta na staništu, s povremenom dominacija vrsta iz porodice šaševa - Cyperaceae, papratnjača - Polypodiales ili maha tresetara - Sphagnum. Tijekom trajanja Zone 1 i Zone 3b istraživano područje karakterizirano je mozaikom močvarne vegetacije i vlažnih livada, s djelomično razvijenom cretnom vegetacijom. Zonu 2 karakterizira relativna lokalna dominacija papratnjača, a Zonu 3a relativna dominacija maha tresetara. Udjeli arborealne peludi, antropogenih indikatora, pougljenjenih čestica i palinološko bogatstvo ukazuju na različiti intenzitet antropogenog pritiska, koji je najizraženiji u razdoblju od razvijenog srednjeg vijeka do danas. Pougljenjene čestice dokaz su regionalnih i lokalnih požara kao bitnog čimbenika u procesima sukcesije. Količina i kvaliteta analiziranih palinomorfa omogućuje primjenu rezultata rekonstrukcije holocenskih postglacijalnih vegetacijskih promjena za isto razdoblje na užem području središnje Hrvatske.

Blatuša, cret, paleookoliš, palinomorfi, palinologija

nije evidentirano