hrvatski

Metalurgija kao čimbenik onečišćenja Zeničkog okoliša dioksinima i furanima

S obzirom da metalurška postrojenja, poput većine industrijskih izvora, mogu značajno utjecati na ukupnu onečišćenost okoliša, vrlo je važno poznavati sve metalurške procese kao i onečišćujuće tvari kojima ti procesi sudjeluju u onečišćavanju okoliša. Među metalurškim procesima za proizvodnju željeza i čelika, najznačajnije izvore onečišćujućih tvari predstavljaju pogoni za proizvodnju koksa, pogoni aglomeracije i sinteriranja željezne rude, termoenergetska postrojenja, visoke peći, čeličane i prerađivački pogoni. Ova postrojenja su obično izvori onečišćujućih tvari koje uz niz anorganskih spojeva (prašinu, SO2, NOX, NH3, H2SO4, HCl, HF, HCN, H2S, CO, CO2, teške metale, fluoride, kloride, cijanide itd.) obuhvaćaju i organske onečišćujuće tvari poput skupine hlapivih organskih spojeva (HOS) poput benzena, toluena, ksilena ; policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAU) poput pirena, naftalena, antracena, fenantrena. U skupini organskih onečišćujućih tvari, posebno značajne onečišćujuće tvari iz metalurških procesa čine postojane organske onečišćujuće tvari (POO) u koje se ubrajaju spojevi kao što su poliklorirani bifenili, poliklorirani terfenili, poliklorirani dibenzo-p-dioksini i poliklorirani dibenzofurani. Među njima najopasniji, a do sada nedovoljno istraživani, poliklorirani dibenzo-p- dioksini (PCDD) i poliklorirani dibenzofurani (PCDF), predstavljaju veliku opasnost za živi svijet okoliša što je uglavnom posljedica njihovih osnovnih značajki kao što su otpornost na fotolitičku, kemijsku i biološku razgradnju, vrlo visoka toksičnost, genotoksičnost i slaba topljivost u vodi1-7. Zbog velike opasnosti od njihove akumulacije u prirodi, kao i sprječavanja onečišćavanja okoliša ovim spojevima iz različitih prirodnih i antropogenih izvora, mnoge zemlje su izradile inventarizaciju njihovih emisija u okoliš u svrhu boljeg razumijevanja učešća pojedinih izvora u ukupnoj emisiji ovih spojeva, kao i razvoja strategija za smanjenje njihovih emisija. S obzirom da Bosna i Hercegovina do sada nije izradila inventarizaciju dioksina i furana, ili je javnosti nepoznata, nužno je razmotriti sve moguće antropogene izvore ovih vrlo štetnih onečišćujućih tvari te izmjeriti ili bar procijeniti njihove emisije u okoliš. U ovom radu je kao prilog upozorenju na ozbiljnost problema opterećenja okoliša dioksinima i furanima, načinjen izračun i procjena njihove emisije iz metalurških postrojenja zeničke Željezare. Pri izračunu su poslužila dosadašnja iskustva velikog broja razvijenih zemalja, a za vrijednosti emisijskih faktora PCDD/F-a iz pojedinih procesa, uzete su prihvaćene vrijednosti za procjenu emisije ovih onečišćenja u Europskoj uniji. U svrhu dobivanja slike o tzv. povijesnom opterećenju okoliša grada Zenice emisijama PCDD/F-a, za izračun njihovih emisija iz metalurških procesa u Željezari Zenica u razdoblju od 1955. do 2015. uzete su u obzir godišnje proizvodnje koksa, sintera, sirovog željeza i čelika.

dioksini, furani, metalurgija, onečišćenje

nije evidentirano