hrvatski

Povrati od ulaganja u obrazovanje u odabranim zemljama Europske unije

Suvremeno poimanje razvoja pozicionira obrazovanje u središte procesa. Obrazovanje kao takvo ima socijalnu i ekonomsku funkciju te doprinosi ekonomskom razvoju na dva načina: (i) direktno kroz poboljšanje i povećanje postojećeg znanja, vještina i kompetencija te na taj način direktno utječe na produktivnost, zapošljavanje i smanjenje nezaposlenosti te kroz efikasniji prijenos znanja iz sustava obrazovanja u gospodarstvo stimulirajući stvaranje gospodarstva temeljenog na znanju i (ii) indirektno kroz smanjenje izdataka za zdravstvo, socijalnu skrb i dr. Veza obrazovanja i tržišta rada je višestruka i veoma značajna. Obrazovanje povećava mogućnosti zapošljavanja (McKenna, 1996.) te smanjuje mogućnost pojave i trajanja nezaposlenosti (Devine i Kiefer, 1991.). Također, potrebno je uskladiti politike obrazovanja u tržišta rada kako bi se između ostalog minimizirali problemi odljeva mozgova (Chau i Stark, 1998.), prekvalificiranosti (Sloane, 2003.) te nedovoljne obrazovanosti (Sloane i sur., 1999.). Međutim, najvažnija interakcija obrazovanja i tržišta rada jeste kroz ostvarene zarade na tržištu rada. Zarade između ostalog i predstavljaju privatne povrati od ulaganja u obrazovanje te su iste u središtu analize ove doktorske disertacije. Temeljni cilj istraživanja je utvrditi privatne i društvene povrate od ulaganja u primarno, sekundarno i tercijarno obrazovanje u odabranim starim i novim članicama Europske unije korištenjem dviju metoda (Funkcije zarade i Metoda rezanja) temeljenih na Mincerovoj jednadžbi (Mincer, 1974.). Rezultati istraživanja pokazuju da ne postoji statistički signifikantna razlika između procijenjenih privatnih i društvenih povrata od ulaganja u primarno, sekundarno i tercijarno obrazovanje u skupinama starih i novih članica Europske unije. Nove članice Europske unije bez obzira na izazove sa kojima se susreću u „Novoj tranziciji“ konvergiraju prema starim članicama Europske unije, barem što se tiče povrata od ulaganja u obrazovanje. Rezultati straživanje u ovoj doktorskoj disertacije ukazuju na nepostojanje statistički značajnih razlika u procjenama povrata od ulaganja u obrazovanje pri korištenju dviju navedenih metoda, kao što je to bilo pretpostavljeno temeljem analize znanstvene literature. Znanstveni doprinos istraživanja se temelji između ostalog na ispitivanju univerzalnosti zaključaka o povratima od ulaganja u obrazovanje u slučaju starih i novih članica Europske unije, korištenju podataka iz jedinstvenog izvora te jedinstvene metodologije za procjenu povrata od ulaganja u obrazovanje tijekom cijelog vremenskog razdoblja za koje se vršila procjena.

povrati od ulaganja, ljudski kapital, Mincerova jednadžba, ekonomski razvoj, primarno, sekundarno i tercijarno obrazovanje, EU

nije evidentirano