hrvatski

Oporaba otpadnih jestivih ulja u svrhu proizvodnje bioplina

Cilj istraživanja bio je metodom anaerobne kodigestije triju vrsta otpadnih jestivih ulja (palminog, repičinog i suncokretovog) i goveđe gnojovke proizvesti bioplin te utvrditi prinose bioplina i metana nakon završenog procesa. Anaerobna kodigestija otpadnih jestivih ulja provedena je nakon postupka filtriranja kojim su uklonjene zaostale čestice hrane nakon prženja. Kodigestija je provedena u diskontinuiranim reaktorima volumena 1 L pri termofilnim uvjetima (T = 55 °C) i trajanju od 50 dana, a goveđa gnojovka korištena je kao inokulum. Radni volumen reaktora bio je 500 cm3, a omjer supstrat/inokulum 1/2 (na bazi organske tvari). Kontrolni uzorak činila je sama goveđa gnojovka. Svi eksperimentalni uzorci pripremljeni su u tri ponavljanja. Prije i nakon provedene kodigestije određene su fizikalno-kemijske karakteristike eksperimentalnih uzoraka: pH, udio suhe tvari, udio organske tvari, ukupni organski ugljik i ukupni dušik. Nakon provedene anaerobne kodigestije usporedbom prosječnih prinosa bioplina i metana svih uzoraka utvrđen je statistički značajno viši prosječni prinos bioplina u uzorku koji je sadržavao suncokretovo ulje (584, 95 cm3g- 1 OT), dok je statistički značajno viši prosječni prinos metana utvrđen u uzorcima koji su sadržavali suncokretovo i repičino ulje (405, 22 i 355, 32 cm3g-1 OT). U odnosu na anaerobnu digestiju kontrolnog uzorka ostvaren je 37, 6 % viši prosječni prinos bioplina, te 40, 4 i 32, 1 % viši prosječni prinos metana, uslijed čega možemo zaključiti da su otpadna jestiva ulja izvrstan supstrat koji je moguće koristiti za proizvodnju bioplina anaerobnom kodigestijom.

anaerobna fermentacija ; bioplin ; goveđa gnojovka ; otpadna jestiva ulja

nije evidentirano