hrvatski

Šumski glodavci kao rezervoari zoonoza i mjere zaštite

Šume su složeni ekosustavi u kojima postoji bogatstvo različitih organizama. Od najvažnijih su prirodnih bogatstava sa stanovišta općekorisnih funkcija koje utječu na prirodnu okolinu i na uvjete života i rada u njoj. U šumama Hrvatske obitava više vrsta sitnih glodavaca koji su rezervoari i prijenosnici niza uzročnika zoonoza opasnih za zdravlje čovjeka, te domaćih i divljih životinja (hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom, Lyme borelioza, leptospiroza, babezioza, trihineloza, i dr.). Za praćenje dinamike populacija sitnih glodavaca koristi se više metoda kojima se utvrđuje njihova apsolutna i relativna brojnost. Apsolutna brojnost definira se brojem jedinki neke vrste po jedinici površine. Testiranje prokuženosti glodavaca uzročnicima zoonoza, predstavlja doprinos prevenciji obolijevanja djelatnika u šumarstvu i ljudi koji se zadržavaju u šumskim ekosustavima (lovci, ribolovci, izletnici, planinari, turisti, vojnici, policajci i sl.). Uspostavom računalnog modela geografskog informacijskog sustava (GIS) dokazano je da postoje različitosti u distribuciji sitnih glodavaca na različitim endemskim lokalitetima za pojedine uzročnike zoonoza u Hrvatskoj uz objedinjavanje prikupljenih podataka koji su međusobno usporedivi i predstavljaju važne podatke u predikciji nastanka epidemija različitih zoonoza. Rezultati istraživanja daju nova saznanja o ulozi šumskih ekosustava kao prirodnih staništa uzročnika istraživanih zoonoza, a u cilju kvalitetnijeg poznavanja prirodnih odnosa unutar njih kao garancije njihove stabilnosti, proizvodnosti, potrajnosti i opstanka. Izrada GIS modela istraživanih lokaliteta, te kartiranje uzročnika zoonoza na istraživanim područjima rezultiraju izradom programa za kontrolu proširenosti i kretanja zoonoza, programa za suzbijanje bolesti i programa za provedbu zaštite zdravlja ljudi i životinja na istraživanim lokalitetima.

Šuma, Sitni glodavci, Zoonoze, Deratizacija

nije evidentirano