hrvatski

ODNOS MAKSIMALNOG PRIMITKA KISIKA I ANAEROBNOG PRAGA, I REZULTATI VESLAČKOG ERGOMETRA KOD STARIJIH VESLAČA

U skladu sa svjetskim dostignućima na području sportske fiziologije, hrvatsko veslanje je uspostavilo vlastiti protokol za kontrolu natjecanja veslača. Razvijen je progresivni test radnog opterećenja obavljen na veslačkom ergometru, a bio je razvijen u svrhu utvrđivanja maksimalnog primitka kisika i laktata anaerobnog praga, odnosno "laktatne krivulje". To je najbolji i najprecizniji laboratorijski test u uporabi. Koristi se za kontrolu trenažnog procesa s ciljem programiranja, odnosno reprogramiranja treninga veslača. Eksperimentalni dio ovog rada opisuje ispitivanje provedeno na uzorku od 30 veslača na nacionalnoj i međunarodnoj razini gdje je dobivena statistički značajna korelacija između brzine veslanja na anaerobnom pragu s maksimalnim primitkom kisika (r = -0, 6139). Značajan pojedinačni utjecaj maksimalnog primitka kisika i brzina veslanje na anaerobni prag na rezultat u veslanju simulatora na 2000m također je identificiran. Tu je jača korelacija između brzine veslanje na anaerobnom pragu i rezultatu veslanja simulatora na 2000m (r = 0, 72), nego između VO2max i rezultata veslanja simulatora na 2000m (r = -0, 55). Uzimajući proizvodnju mliječne kiseline kao pokazatelj natjecateljskog oblika veslanja, što se i očekivalo, iz statističke točke žene, da će to biti vrlo značajan prediktor maksimalnog testa. Jaka i statistički značajna korektivna korelacija između maksimalnog primitka kisika i laktata anaerobnog praga, kao i njihova jaka povezanost s veslačkim simulatorom rezultata testa na 2000m, potvrđuje pretpostavku da aerobni metabolizam pretežno utvrđuje uspjeh u veslanju 2000m utrke (na simulatoru).

veslanje, laktati, anaerobni prag, maksimalni primitak kisika

nije evidentirano