hrvatski

Rukopisna ostavština dr. Andrije Štampara: iz okvira pojedinačnoga u domenu kolektivnoga čuvanja društvenoga sjećanja

Iako o životu i djelu Andrije Štampara, liječnika, utemeljitelja Svjetske zdravstvene organizacije, reformatora zdravstva i predsjednika JAZU-a, postoji opsežna historiografija, ostaje još dovoljno prostora za analizu mnogih aspekata njegova života koji su do sada ostali nepoznati široj javnosti. Razlog je djelomično i činjenica da je dio njegove rukopisne ostavštine, pohranjen u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, a koji se odnosio na obiteljsku korespondenciju kao i gradivo osobnoga karaktera, bio izuzet od javnoga korištenja 50 godina od sklapanja ugovora, odnosno do kolovoza 2015. Upravo se iz tih razloga u prvom dijelu rada analizira problematika vezana uz rokove dostupnosti arhivskoga gradiva, uz kratak osvrt na široku lepezu zakona koji ih reguliraju. U drugom dijelu rada donosi se pregled strukture obiteljskoga fonda Štampar Andrija, s posebnim naglaskom na dostupnu obiteljsku korespondenciju. U trećem dijelu rada objašnjava se utjecaj privatnih darovatelja na ograničenja dostupnosti arhivskoga gradiva, što može biti korisno potencijalnim darovateljima ili pak istraživačima. Također se najavljuje projekt u okviru kojega će se propitati i vrednovati Štamparova rukopisna ostavština te dokazivati njezina historiografska vrijednost.

Andrija Štampar, Desanka Ristović-Štampar, rukopisna ostavština, obiteljska korespondencija, dostupnost arhivskog gradiva, arhivsko zakonodavstvo, kolektivno sjećanje

nije evidentirano