hrvatski

Istraživanja patološkog anatoma Eduarda Miloslavića na bojištima Drugoga balkanskog i Prvoga svjetskog rata

Eduard Miloslavić (Oakland/SAD, 1884. – St. Louis/SAD, 1952.) u historiografiji je poznat kao forenzičar, voditelj i osnivač Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu (1935.-1945.) te po svjedočanstvu masovnih zločina počinjenih nad Poljacima u Katynskoj šumi tijekom Drugog svjetskog rata. Njegova patološko-anatomska karijera u Beču te sudjelovanje u Drugom balkanskom i Prvom svjetskom ratu do sada nisu obrađivani. Upravo je taj dio Miloslavićeva života bio presudan u oblikovanju specifične medicinske ideologije koju je usvojio, a čiji su zagovaratelji bili najveća imena onodobne patološke anatomije poput Rudolfa Virchowa, Ludwiga Aschoffa i Antona Weichselbauma. Njihova stajališta proizašla su iz teorijskog okvira konstitucijske i ratne patologije - struke kojoj se pripisivala mogućnost zaštite zdrave konstitucije cjelokupne zajednice. Prikazani segment Miloslavićevog bečkog razdoblja stoga je važan za razumijevanje međuutjecaja profesije i organizacije saniteta s jedne strane te Miloslavićevog strukovnog i društvenopolitičkog opredjeljenja, koji će doći do izražaja tijekom njegovog vještačenja u Katynu 1943. godine.

Eduard Miloslavić, ratna medicina, konstitucijska patologija, Drugi balkanski rat, Prvi svjetski rat

nije evidentirano