hrvatski

Biospeleologija jamskog sustava Kita Gaćešina – Draženova puhaljka

Intenzivna speleološka istraživanja Jamskog sustava Kita Gaćešina – Draženova puhaljka nisu bila popraćena sustavnim i intenzivnim biospeleološkim istraživanjima. Usprkos povremenom prikupljanju biološkog materijala, do sada je za Kitu Gaćešinu utvrđeno 16 svojti iz slijedećih skupina:  grinje (Acarina: Gen. sp.),  lažipauci (Opiliones: Hadzinia sp.),  lažištipavci (Pseudoscorpiones: Neobisium sp.),  rakovi (Crustacea: Niphargus sp., Alpioniscus sp. nov.),  stonoge (Myrapoda: Hassia stenopodium, Polydesmida Gen. nov. sp.nov.),  skokuni (Collembola: Tritomurus sp. nov., Disparrhopalites sp. nov., Pseudosinella heteromurina, Onychiuridae sp. 1, Onychiuridae sp. 2, Isotomidae Gen. nov. sp. nov.)  kornjaši (Coleoptera: Astagobius angustatus, Parapropus sericeus augustae, Velebitodromus ozrenlukici). Sve utvrđene svojte su visokospecijalizirani, pravi podzemni organizmi – troglobionti. Faunistički su najzanimljiviji nalazi novih rodova i vrsta jednakonožnih rakova, stonoga i skokuna. Kada sagledamo Jamski sustav Kita Gaćešina – Draženova puhaljka u kontekstu Crnopca, možemo zaključiti kako je Kita Gaćešina izrazito biospeleološki zanimljiva. Naime, dosadašnjim istraživanjima šireg područja Crnopca utvrđeno je ukupno 32 troglobiontne svojte, a od toga polovica je zabilježena i za Kitu Gaćešinu! Nadalje, veći dio faune Kite Gaćešine je utvrđen i u drugim velikim objektima Crnopca, poput Munižabe, Muda Labudovih i Burinke, što ukazuje na povezanost cjelokupnog špiljskog sustava u jedan zajednički podzemni prostor. Područje masiva Crnopca nije samo speleološki i hidrološki značajno za Hrvatsku nego je i izrazito bogato endemičnom podzemnom faunom te je potrebno poduzeti brojne korake u zaštiti i znanstvenom istraživanju ovog posebno vrijednog dijela hrvatske baštine.

podzemna fauna ; endemi ; Crnopac

nije evidentirano