Lupus antikoagulans: s laboratorijske točke gledišta Lupus anticoagulant: from the laboratory point of view (CROSBI ID 662026)
Prilog sa skupa u časopisu | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Margetić, Sandra
hrvatski
Lupus antikoagulans: s laboratorijske točke gledišta Lupus anticoagulant: from the laboratory point of view
Lupus antikoagulans (LA) predstavlja podskupinu antifosfolipidnih autoantitijela usmjerenih na fosfolipid-vezujuće proteine zbog čega interferiraju s koagulacijskim testovima ovisnim o fosfolipidima u in vitro uvjetima. Prisutnost LA u plazmi povezana je s kliničkim sindromom, poznatim kao antifosfolipidni sindrom (APS), koji uzrokuje nastanak venske i/ili arterijske tromboze i ponavljanih spontanih pobačaja. Posljednjih godina, objavljivanje smjernica od strane međunarodnih stručnjaka i društava rezultiralo je poboljšanjima u laboratorijskoj dijagnostici LA, a sve s ciljem osiguranja najprikladnijih dijagnostičkih postupaka u dokazivanju LA. Međutim, unatoč ovim pokušajima dogovornih smjernica sa svrhom poboljšanja, laboratorijska dijagnostika LA i dalje ostaje izazov. Tako su i dalje prisutne značajne razlike među laboratorijima koje se odnose na primjenu pojedinih testova, postupaka i rezultata ispitivanja u dijagnostici LA. Nadalje, udio lažno pozitivnih i lažno negativnih rezultata i dalje je relativno visok, a oboje mogu imati velik utjecaj na sigurnost i ishod liječenja bolesnika. Varijabilnost rezultata testiranja na LA pripisuje se svim fazama u sklopu cjelokupnog dijagnostičkog postupka, uključujući ključne predanalitičke (priprema plazme, akutna faza bolesti, testiranje bolesnika na antikoagulantnoj terapiji), analitičke (izbor testova/metoda i reagensa) kao i postanalitičke čimbenike (izražavanje i interpretacija rezultata). Utjecaj predanalitičkih čimbenika, kao što su pravilna priprema uzorka plazme i interferencija antikoagulantnih lijekova u dijagnostici LA, pokazao se kritičnima za pouzdanost rezultata ispitivanja. Nadalje, zbog heterogenosti LA protutijela, niti jedna zasebno učinjena pretraga nije dostatna za dokazivanje ovih protutijela. Stoga je u laboratorijskoj dijagnostici LA neophodna primjena stupnjevitog algoritma upotrebom kombinacije (panela) koagulacijskih pretraga. Ovaj postupak uključuje primjenu najmanje dva probirna testa s različitim mjernim načelom i najmanje jedan potvrdni test kako bi se zadovoljili kriteriji koji dokazuju prisutnost LA: 1) produžen barem jedan koagulometrijski test ovisan o fosfolipidima, 2) dokazivanje inhibicijske aktivnosti antitijela testom miješanja plazme ispitanika i normalne plazme, i 3) potvrda inhibitornog učinka LA dodatkom fosfolipida u suvišku. Navedene kriterije koji dokazuju prisutnost LA osiguravaju mjerni postupci koji uključuju probirne testove, test miješanja i potvrdni test. Preporučeni te ujedno i najčešće korišteni testovi probira u dijagnostici LA su aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme (APTV) uz reagens osjetljiv na LA, APTV test miješanja i dRVVT (engl. dilute Russell´s viper venom time) test koji se izvodi i kao probirni (uz nizak sadržaj fosfolipida) i kao potvrdni (fosfolipidi u suvišku) test. Međutim, različita obilježja pojedinih komercijalnih reagensa doprinose i značajnim varijabilnostima rezultata među laboratorijima. Stoga je u postupku dijagnostike LA neophodno obratiti pažnju na optimalan izbor testova i reagensa kako bi se osigurala najveća osjetljivost kao i pouzdana interpretacija rezultata ispitivanja. Iako pridržavanje ispitivanja u skladu s objavljenim smjernicama nedvojbeno poboljšava laboratorijsku dijagnostiku LA, očita je potreba za daljnjim dogovorom između laboratorijskih stručnjaka, liječnika i proizvođača reagensa o najučinkovitijoj kombinaciji testova/metoda kao i izboru reagensa u svrhu postizanja optimalne osjetljivosti i specifičnosti u dijagnostici LA. U predavanju će biti govora o temeljnom pristupu laboratorijskoj dijagnostici LA uzimajući u obzir trenutno važeće međunarodne preporuke, ali i najvažnije problematične točke u postupku ispitivanja, kao što su predanalitički čimbenici, izbor odgovarajućih pretraga i reagensa kao i interpretaciju rezultata, od kojih svaka može imati značajan utjecaj na kliničku korisnost laboratorijske dijagnostike LA.
lupus antikoagulans, antifosfolipidna antitijela, laboratorijska dijagnosika
nije evidentirano
engleski
Lupus anticoagulant: from the laboratory point of view
Lupus antikoagulans (LA) predstavlja podskupinu antifosfolipidnih autoantitijela usmjerenih na fosfolipid-vezujuće proteine zbog čega interferiraju s koagulacijskim testovima ovisnim o fosfolipidima u in vitro uvjetima. Prisutnost LA u plazmi povezana je s kliničkim sindromom, poznatim kao antifosfolipidni sindrom (APS), koji uzrokuje nastanak venske i/ili arterijske tromboze i ponavljanih spontanih pobačaja. Posljednjih godina, objavljivanje smjernica od strane međunarodnih stručnjaka i društava rezultiralo je poboljšanjima u laboratorijskoj dijagnostici LA, a sve s ciljem osiguranja najprikladnijih dijagnostičkih postupaka u dokazivanju LA. Međutim, unatoč ovim pokušajima dogovornih smjernica sa svrhom poboljšanja, laboratorijska dijagnostika LA i dalje ostaje izazov. Tako su i dalje prisutne značajne razlike među laboratorijima koje se odnose na primjenu pojedinih testova, postupaka i rezultata ispitivanja u dijagnostici LA. Nadalje, udio lažno pozitivnih i lažno negativnih rezultata i dalje je relativno visok, a oboje mogu imati velik utjecaj na sigurnost i ishod liječenja bolesnika. Varijabilnost rezultata testiranja na LA pripisuje se svim fazama u sklopu cjelokupnog dijagnostičkog postupka, uključujući ključne predanalitičke (priprema plazme, akutna faza bolesti, testiranje bolesnika na antikoagulantnoj terapiji), analitičke (izbor testova/metoda i reagensa) kao i postanalitičke čimbenike (izražavanje i interpretacija rezultata). Utjecaj predanalitičkih čimbenika, kao što su pravilna priprema uzorka plazme i interferencija antikoagulantnih lijekova u dijagnostici LA, pokazao se kritičnima za pouzdanost rezultata ispitivanja. Nadalje, zbog heterogenosti LA protutijela, niti jedna zasebno učinjena pretraga nije dostatna za dokazivanje ovih protutijela. Stoga je u laboratorijskoj dijagnostici LA neophodna primjena stupnjevitog algoritma upotrebom kombinacije (panela) koagulacijskih pretraga. Ovaj postupak uključuje primjenu najmanje dva probirna testa s različitim mjernim načelom i najmanje jedan potvrdni test kako bi se zadovoljili kriteriji koji dokazuju prisutnost LA: 1) produžen barem jedan koagulometrijski test ovisan o fosfolipidima, 2) dokazivanje inhibicijske aktivnosti antitijela testom miješanja plazme ispitanika i normalne plazme, i 3) potvrda inhibitornog učinka LA dodatkom fosfolipida u suvišku. Navedene kriterije koji dokazuju prisutnost LA osiguravaju mjerni postupci koji uključuju probirne testove, test miješanja i potvrdni test. Preporučeni te ujedno i najčešće korišteni testovi probira u dijagnostici LA su aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme (APTV) uz reagens osjetljiv na LA, APTV test miješanja i dRVVT (engl. dilute Russell´s viper venom time) test koji se izvodi i kao probirni (uz nizak sadržaj fosfolipida) i kao potvrdni (fosfolipidi u suvišku) test. Međutim, različita obilježja pojedinih komercijalnih reagensa doprinose i značajnim varijabilnostima rezultata među laboratorijima. Stoga je u postupku dijagnostike LA neophodno obratiti pažnju na optimalan izbor testova i reagensa kako bi se osigurala najveća osjetljivost kao i pouzdana interpretacija rezultata ispitivanja. Iako pridržavanje ispitivanja u skladu s objavljenim smjernicama nedvojbeno poboljšava laboratorijsku dijagnostiku LA, očita je potreba za daljnjim dogovorom između laboratorijskih stručnjaka, liječnika i proizvođača reagensa o najučinkovitijoj kombinaciji testova/metoda kao i izboru reagensa u svrhu postizanja optimalne osjetljivosti i specifičnosti u dijagnostici LA. U predavanju će biti govora o temeljnom pristupu laboratorijskoj dijagnostici LA uzimajući u obzir trenutno važeće međunarodne preporuke, ali i najvažnije problematične točke u postupku ispitivanja, kao što su predanalitički čimbenici, izbor odgovarajućih pretraga i reagensa kao i interpretaciju rezultata, od kojih svaka može imati značajan utjecaj na kliničku korisnost laboratorijske dijagnostike LA.
lupus anticoagulant, antiphospholipid antibodies, laboratory diagnostics
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
nije evidentirano
Podaci o prilogu
S22-S23.
2018.
nije evidentirano
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu
Zagreb: Medicinska naklada
1330-0962
Podaci o skupu
9. kongres hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM)
predavanje
09.05.2018-12.05.2018
Zagreb, Hrvatska
Povezanost rada
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti