hrvatski

Drugi mirovinski stup: prijepori i moguća poboljšanja

Drugi mirovinski stup individualne kapitalizirane štednje uveden je 2002. godine kao dio sustavne reforme mirovinskog sustava kojom se nastojala osigurati održivost, prikladnost i pravednost mirovinskog sustava koja je zbog starenja stanovništva, promijene strukture gospodarstva, netransparentnosti i nepravednosti ozbiljno bila narušena. Za hrvatske prilike novi je oblik osiguranja socijalne sigurnosti u kojem instrumenti financijskog tržišta i privatnog poduzetništva imaju važnu ulogu. Međutim, svakih nekoliko godina u političkim i znanstvenim krugovima ponavlja se rasprava o opravdanosti njegova postojanja (npr. 2009.-2010., 2013.-2014. i 2016.-2017.). Nekoliko čimbenika izaziva te rasprave: niske mirovine, povećanje rashoda i deficit u prvom mirovinskom stupu, visok javni dug, kao i financijsko-investicijski rizici koji su svojstveni djelovanju drugog mirovinskog stupa. Stoga je svrha ovog rada analizirati opravdanost postojanja II. stupa te naznačiti dijelove u kojima su moguća poboljšanja radi postizanja dugoročno sigurnih i primjerenih mirovina. Nakon uvodnog dijela, u drugom poglavlju autori analiziraju osnovne značajke II. stupa u okviru realnosti hrvatskog mirovinskog sustava. U trećem dijelu razmatraju se rasprave o ukidanju ili zamrzavanju II. stupa, te kakve bi to imalo kratkoročne i dugoročne implikacije. S obzirom da se autori zalažu za zadržavanje drugog stupa kao komplementarnog i dopunskog stupa socijalne sigurnosti, u četvrtom poglavlju rada autori razmatraju neke od predlaganih i mogućih mjera radi postizanja dugoročno sigurnih i primjerenih mirovina iz II. stupa.

mirovine, mirovinski sustav, II. mirovinski stup, sustav kapitalizacije, mirovinski fond, Hrvatska

nije evidentirano