Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 938853

Stvaranje nazivlja na nematerinskome jeziku: crtice iz povijesti hrvatskoga glazbenog nazivlja


Bošnjak Botica, Tomislava; Kiš Žuvela, Sanja
Stvaranje nazivlja na nematerinskome jeziku: crtice iz povijesti hrvatskoga glazbenog nazivlja // Hrvatski jezik : znanstveno-popularni časopis za kulturu hrvatskoga jezika, 5 (2018), 1; 30-34 (recenziran, članak, stručni)


CROSBI ID: 938853 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Stvaranje nazivlja na nematerinskome jeziku: crtice iz povijesti hrvatskoga glazbenog nazivlja

Autori
Bošnjak Botica, Tomislava ; Kiš Žuvela, Sanja

Izvornik
Hrvatski jezik : znanstveno-popularni časopis za kulturu hrvatskoga jezika (1849-3394) 5 (2018), 1; 30-34

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
nematerinski hrvatski, 19. stoljeće, nazivlje, glazba
(non-native Croatian, 19th century, terminology, music)

Sažetak
U povijesti izgradnje hrvatske glazbene terminologije istaknuto mjesto imaju dva stručnjaka kojima hrvatski nije bio materinski, nego drugi jezik. Prvi je jedan od najpoznatijih hrvatskih jezikoslovaca i utemeljitelj hrvatskoga znanstvenoga nazivlja, Bogoslav (Bohuslav) Šulek (1816. – 1895.), podrijetlom Slovak, koji se nije posebno bavio glazbenim nazivljem, ali je upravo on uveo neke osnovne nazive (npr. glasba i glasovir), često preuzimajući slovenska rješenja ili tvoreći nazive od domaćih osnova, no tolerirajući i uporabu internacionalizama. Drugi je Franjo Ksaver Kuhač, odnosno Franz Xaver Koch (1834. – 1911.), podrijetlom Nijemac, začetnik hrvatskoga nazivlja u području glazbe i do danas najplodniji prevoditelj i tvorac novih glazbenih naziva, koji je, za razliku od Šuleka, s vremenom pokazivao sve veću nesklonost prema međunarodno uvriježenom nazivlju, s izuzetkom talijanskih oznaka za način izvođenja glazbe. U radu se analiziraju glazbeni nazivi tih dvaju autora te nastoji pokazati kako se činjenica da su posrijedi inojezični govornici hrvatskoga te utjecaj njihovih materinskih jezika, kod jednoga slavenskoga, kod drugoga germanskoga, odražava i u njihovu nazivlju na gramatičkoj i leksičkoj razini. Postupci koje u svojim djelima primjenjuju, poglavito odnos prema internacionalizmima i kalkiranju, obilježavaju dvojak put hrvatske glazbene terminologije do danas.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Znanost o umjetnosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
HRZZ-IP-2013-11-5355 - Problemi temeljnoga suvremenog glazbenog nazivlja u Hrvatskoj (Nikša Gligo, )

Ustanove
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb,
Muzička akademija, Zagreb

Citiraj ovu publikaciju

Bošnjak Botica, Tomislava; Kiš Žuvela, Sanja
Stvaranje nazivlja na nematerinskome jeziku: crtice iz povijesti hrvatskoga glazbenog nazivlja // Hrvatski jezik : znanstveno-popularni časopis za kulturu hrvatskoga jezika, 5 (2018), 1; 30-34 (recenziran, članak, stručni)
Bošnjak Botica, T. & Kiš Žuvela, S. (2018) Stvaranje nazivlja na nematerinskome jeziku: crtice iz povijesti hrvatskoga glazbenog nazivlja. Hrvatski jezik : znanstveno-popularni časopis za kulturu hrvatskoga jezika, 5 (1), 30-34.
@article{article, year = {2018}, pages = {30-34}, keywords = {non-native Croatian, 19th century, terminology, music}, journal = {Hrvatski jezik : znanstveno-popularni \v{c}asopis za kulturu hrvatskoga jezika}, volume = {5}, number = {1}, issn = {1849-3394}, title = {Stvaranje nazivlja na nematerinskome jeziku: crtice iz povijesti hrvatskoga glazbenog nazivlja}, keyword = {non-native Croatian, 19th century, terminology, music} }