hrvatski

Globalni projekt: Drugi dio

U eseju autorica se usredotočila na utjecaj procesa globalizacije na menadžment i organizacijsku teoriju.Nekadašnji menadžeri što su primarno bili fokusirani na konkurentnost pojedinačnih korporacija potisnuti su u drugi plan, a u prvi plan izbijaju vođe što sve više skrbe o snazi zajednica i konkurentnosti država, gradova i regija, pri čemu usvajaju novu koncepciju tvrtke, a to je globalna tvrtka.Ova nova organizacija izronila je iz procesa restrukturiranja velikih korporacija kada su tijekom 1980-ih "divovi naučili plesati", a moguće ju je opisati uz pomoć četiri nezavisne varijable: 1. internacionalna dimenzija; 2. globalna okolina; 3. kulturni kontekst i 4. virtualna komunikacija. Svakako najvažniji rezultat ovih procesa jest raznolikost organizacijskih struktura, što znači da globalizaciju nipošto ne možemo percipirati kao uniformni proces. Autorica postavlja pitanje: Kakav je odnos između multinacionalnih korporacija i zemalja domaćina? Idealno gledano, i multinacionalne korporacije i zemlje što im pružaju gostoprimstvo, trebale bi profitirati iz svojega odnosa. No, da li je to u praksi slučaj? Treba li se bojati divova i kad darove donose? Ono na što najčešće skreću pozornost zagovornici stranih ulaganja su zajedničke prilike što potencijalno nude: 1. rast; 2. zaradu; 3. učenje i 4. razvitak. Međutim, ovo početno oduševljenje, što je obično praćeno velikom medijskom pozornošću, nerijetko se razvija u obostrano razočarenje sa sudskim epilogom. Najčešće pritužbe zemalja domaćina na račun multinacionalnih korporacija odnose se na sljedeće aspekte: 1. preveliki profiti; 2. ekonomska dominacija; 3. uplitanja u poslove vlada; 4. otimanje najboljih domaćih talenata; 5. odsustvo transfera tehnologije i 6. ne poštivanje lokalnih običaja, zakona i potreba. Najčešće pritužbe multinacionalnih korporacija na račun zemalja domaćina su: 1. ograničavanje profita; 2. preskupi resursi; 3. eksploatatorski zakoni; 4. restrikcije što se odnose na stranu razmjenu i 5. sklonost ne ispunjavanju obaveza iz sklopljenih ugovora. Riječ je očito o ozbiljnim i teškim problemima koje neće biti lako premostiti. Ono što, međutim, nije sporno jest da mi danas doista živimo u međunarodnoj zajednici. Svakim danom svijet se smanjuje, a manevarski prostor poslovnih organizacija povećava. To bi trebao biti ogroman izazov za modernog menadžera koji danas ulazi u globalnu arenu, pri čemu svaki novi dan predstavlja novi test vlastitih znanja, vještina i stajališta.

Globalizacija; menadžeri; vođe; multinacionalne korporacije; međunarodna zajednica.

nije evidentirano