hrvatski

GEOSTRATEŠKO-GEOENERGETSKI ODNOSI I IMPLIKACIJE NOVOOTKRIVENIH PLINSKIH LEŽIŠTA ISTOČNOG MEDITERANA

Nakon promjene geopolitičkih, strateških odnosa nedvojbeno je da procesi globalizacije i liberalizacije energetskog sektora izravno utječu na energetsku geopolitiku, odnosno daljnji napredak u integraciji plinskih tržišta i trgovini prirodnim plinom, uključujući i interkonekcijske plinovode između zemalja EU-a, što potiče daljnji ekonomski razvoj i samog EU-a i gravitirajućih regija. U tom kontekstu, kada govorimo o Bliskom istoku kao jednom od najvećih nalazišta prirodnog plina u svijetu, ponajprije mislimo na države iz područja Perzijskog zaljeva. Opće mišljenje više se ne odnosi samo na područje Perzijskog zaljeva već i na istočni dio Mediterana, odnosno zemlje „Levanta“: Egipat, Izrael, Libanon i Cipar. Otkrićem znatnih ležišta prirodnog plina u navedenom području, prema mišljenju autorâ, doći će do znatnog utjecaja na određivanje, odnosno redefiniranje energetske strategije europskoga plinskog sustava, ali i do određene promjene u energetskoj geopolitičkoj ravnoteži. Naime, opća geopolitička situacija i sporovi između država koje utječu na proizvodnju i trgovinu prirodnim plinom u EU-u i dalje će biti važan geopolitički i geostrateški rizik. Nesporno je da će s obzirom na svoj geografski položaj navedena plinska ležišta imati strateški važnu ulogu novoga dobavnog smjera prirodnog plina u Europu, čime će doći do većeg stupnja diversifikacije dobavnih smjerova te smanjenja energetske ovisnosti o postojećima.

energetska geopolitika, sigurnost opskrbe i energetska pouzdanost, odnos EU prema novom dobavnom pravcu, diversifikacija opskrbe plinom, energetska strategija

nije evidentirano