Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 937981

Suodnos konkretnosti i figurativnosti glagola u južnoslavenskim jezicima


Tušek, Jelena; Vasung, Ana; Peti-Stantić, Anita
Suodnos konkretnosti i figurativnosti glagola u južnoslavenskim jezicima // KOMPAS
Zagreb, Hrvatska, 2018. (predavanje, neobjavljeni rad, ostalo)


Naslov
Suodnos konkretnosti i figurativnosti glagola u južnoslavenskim jezicima
(The Correlation of Concreteness and Figurativity of Verbs in South Slavic Languages)

Autori
Tušek, Jelena ; Vasung, Ana ; Peti-Stantić, Anita

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo

Skup
KOMPAS

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 9-10. 2. 2018.

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Neobjavljeni rad

Ključne riječi
Figurativni potencijal, konkretnost, apstraktnost
(Figurative potential, concretness, abstractness)

Sažetak
Na temelju dosadašnjih će se istraživanja u okviru projekta MEGAHR te primjene rezultata na novo područje potencijalne figurativnosti uspostaviti početna korelacija između figurativnoga potencijala glagola i njihove konkretnosti, tj. apstraktnosti u hrvatskom, bugarskom i slovenskom jeziku. Pod figurativnim potencijalom razumijemo stvaralački potencijal jezičnih jedinica da samostalno ili u spojevima prekorače granice doslovnoga značenja, a kategoriju konkretnosti razumijemo kao dostupnost referenta osjetilnom iskustvu. Figurativni potencijal spojeva riječi u ovom ćemo radu prikazati pomoću konstrukcija s visoko- i niskokonkretnim glagolima izdvojenima iz korpusa hrvatskoga jezika. Istraživanje je provedeno u nekoliko etapa. Najprije su ispitanici procjenjivali 1000 glagola iz korpusa HrWac prema kategoriji konkretnosti na ljestvici od 1 do 5. Iz tako dobivenog korpusa izdvojili smo 10 najkonkretnije i 10 najapstraktnije procijenjenih glagola. Kako smatramo da je konkretnost univerzalna, a ne jezičnospecifična kategorija, glagole procijenjene prema konkretnosti u hrvatskom sparili smo s istim tim glagolima u bugarskom i slovenskom. Tipovi argumentnih struktura u kojima se svaki od tih glagola najčešće pojavljuje detektirani su slučajnim odabirom iz reprezentativnih korpusa u kojima su prikazani glagoli u kontekstu. Te su strukture, za potrebe ovoga rada, označene kao figurativne i nefigurativne. U posljednjoj fazi ispitivanja ispitanici će procjenjivali figurativnost riječi koja im je predočena u rečenici. Rezultati procjene figurativnog potencijala riječi unutar rečenice bit će uspoređeni s vremenom reakcije ispitanika jer pretpostavljamo da će ono biti više što je značenje glagola manje doslovno.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
HRZZ-IP-2016-06-1210 - Modeliranje mentalne gramatike hrvatskoga: ograničenja informacijske strukture (Anita Peti-Stantić, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb