hrvatski

Dubinsko procesiranje frazema sa se u hrvatskome kao inome jeziku

Kognitivnolingvistička istraživanja inoga jezika pokazuju da je dubinsko procesiranje, dakle promišljanje o motiviranosti značenja, važno za razumijevanje i retenciju leksičkih jedinica (Littlemore 2009: 148). Primjerice, kada glagolu „nadati se” učenik pripisuje značenje „vidjeti svjetlo”, to znači da dubinski procesira. Dubinsko je procesiranje razvidnije za leksičke izraze nego za gramatičke, ali je Geld (2009: 236, 237) dokazala da se kod topoloških gramatičkih elemenata u engleskome (čestica poput in 'u', out 'van') dubinsko procesiranje jasno vidi te da ima značajan doprinos strateškom konstruiranju fraznih glagola. U tom su smislu u inojezičnom hrvatskom posebno zanimljivi povratni glagoli, zbog sprege glagola s elementom se. Upitnik proveden na učenicima hrvatskog kao inog jezika pokazuje da su neki učenici svjesni različitog doprinosa elementa se značenju, pa ga, primjerice, definiraju kao „u samom subjektu”, „neke stvari prema sebi”, „jedan s drugim, „zajedno” i sl. Cilj je ovoga rada dobiti uvid u dubinsko procesiranje frazema sa se kod učenika inojezičnoga hrvatskoga. Točnije, ispitat ćemo do koje se mjere svijest o elementu se u poimanju frazema razlikuje u odnosu na njegovo poimanje u nefrazeološkim izrazima. Stoga smo proveli upitnik u kojem su sudionici trebali promišljati o elementu se na način da ga dodaju frazemu ako je potrebno te opišu njegovu ulogu u značenju frazema. Upitnik sadrži šesnaest frazema izabranih iz Hrvatsko-engleskog frazeološkog rječnika (Vrgoč, Fink Arsovski 2008) prema dvama kriterijima: da sadržavaju element se te da jezične jedinice u frazemskoj svezi riječi budu dio osnovnoga jezičnog vokabulara. Pojedini zadaci uključivali su sličice dajući time sudionicima i vizualni podražaj koji trebaju verbalizirati. U istraživanju su sudjelovali učenici hrvatskoga kao inoga jezika na stupnjevima koji su usporedivi s B2, B2+ i C1 prema ZEROJ-u. Preliminarni rezultati pokazuju da su sudionici skloni parafraziranju značenja frazema – primjerice, „spustiti se na zemlju” u „prestati maštati” ili „vući se kao puž” u „sporo, ne ići brzo”. Ispitanici imaju poteškoća s artikulacijom svojih misli vezanih izravno uz element se te značenje parafraziraju na temelju cjelovitog frazema, a ne njegovih dijelova. Takav rezultat može označavati da netopološki karakter elementa se umanjuje njegovu prozirnost u frazemskim izrazima, otežavajući dubinsko procesiranje.

dubinsko procesiranje ; frazemi ; inojezični hrvatski

nije evidentirano