hrvatski

IZGUBLJENI SVJETOVI - pradavni vrtovi devona, karbona i krede

Edukativna popularno-znanstvena izložba „Izgubljeni svjetovi ‒ pradavni vrtovi devona, karbona i krede“ predstavlja posjetiteljima Botaničkog vrta evoluciju Biljnoga carstva tijekom posljednje pola milijarde godina, kroz tri zamišljena „vrta“ iz tri geološka perioda: ranog devona i kasnog karbona (era paleozoika) te srednje krede (era mezozoika). Izložba je prilagođena učenicima, od viših razreda osnovne škole do gimnazije, ali zanimljiva i najširoj javnosti. Kroz tri „diorame“ – tri zamišljena „cvjetnjaka“ iz tri pretpovijesna razdoblja – posjetitelji mogu saznati kako su i kada prve biljke izašle iz vode i naselile kopno te evoluirale tijekom stotina milijuna godina. „Čajanka u Škotskoj" diorama je iz ranog devona (prije oko 400 milijuna godina) osmišljena oko slike britanskog autora Richarda Bizleya, koja prikazuje slavne rožnjake pored škotskoga sela Rhynie gdje su početkom 20. stoljeća otkriveni fosilni ostatci najranije kopnene flore. Posjetitelji mogu vidjeti modele prvih kopnenih biljaka (rinija, aglaofiton, kuksonija) i neobičnih gljiva (prototaksite) te neke od najprimitivnijih i danas živućih biljaka iz vrtnih zbirki (jetrenjarke, crvotočine, selaginele, metličaste paprati), kao i pravi mali aktivni gejzir! Kao kulisa „vrta“ iz perioda kasnog karbona (prije oko 300 milijuna godina) nazvanog "Piknik na obali sjevernoameričke rijeke" poslužila je računalna grafika cijenjenog američkog paleo-crtača Waltera B. Myersa, koja prikazuje onodobnu obalu rijeke na prostoru današnje Pensilvanije. Najveće šume koje su ikada rasle na našemu planetu, u kojima su dominirale biljke poput 30-metarskih primitivnih crvotočina i preslica, zauzimale su gotovo sav prostor tadašnjih kontinenata. Posjetitelji mogu vidjeti modele sigilarije i kalamite te člankonožaca artropleure i meganeura te raznovrsne paprati i preslice koje i danas uzgajamo u Botaničkom vrtu. Uz pomoć naočala žutih stakala možete steći dojam šumskih požara kakvi su bili česti u doba karbona. Napokon, diorama koja prikazuje „vrt“ iz srednje krede (prije oko 100 milijuna godina) nazvana je "Sunčanje na Hvaru" i osmišljena oko originalnog djela hrvatskog crtača Berislava Kržića, a prikazuje scenu s naše obale u tom davnom razdoblju. Šume iz perioda krede već su nam izgledom sasvim bliske: u njima rastu raznovrsne papratnjače i rane golosjemenjače, ali i prve kritosjemenjače, kao što su magnolije. Kredski "vrt" nastavlja se i u perivoj Vrta, gdje su označene mnoge pradavne biljke i načinjen model gnijezda s dinosaurovim jajima. Naposlijetku, zašto je dolazilo do povremenih masovnih izumiranja, koja su tijekom posljednje pola milijarde godina barem pet puta gotovo zbrisala život s lica Zemlje i nalazimo li se upravo danas usred novog velikog izumiranja…? U sklopu izložbe posjetitelji će vidjeti i nekoliko manjih diorama (npr. Morsko dno s kraja silura, Najstarije kopnene životinje) i razgledati zbirku fosila davno izumrlih paprati. Izložba je financirana redovitim sredstvima koja Grad Zagreb donira Botaničkom vrtu PMF-a, uz potporu Biološkog odsjeka PMF-a, Hrvatskog botaničkog društva te tvrtke „Kolding d.o.o.“. Ulaz je besplatan za sve zainteresirane posjetitelje, u radno vrijeme izložbenog paviljona, uz mogućnost organiziranja stručnih obilazaka.

edukativna izložba, evolucija, biljno carstvo

VANJSKI SURADNICI i RECENZENTI: prof.dr.sc. Jasenka SREMAC, Geološko-paleontološki zavod Geološkog odsjeka PMF-a ; izv.prof.dr.sc. Renata ŠOŠTARIĆ, Botanički zavod Biološkog odsjeka PMF-a ; izv.prof.dr.sc. Nenad JUDAŠ, Zavod za opću i anorgansku kemiju Kemijskog odsjeka PMF-a ; doc.dr.sc. Mladen MARADIN, Zavod za fizičku geografiju Geografskog odsjeka PMF-a ; Alan BUDISAVLJEVIĆ, mag. exp. biol. LEKTORICA: Ana VRANEŠA