hrvatski

Samozastupanje i socijalna kompetencija osoba s umjerenom i težom mentalnom retardacijom

Cilj je ovog rada bio utvrditi utjecaj programa razvijanja vještina samozastupanja na razinu socijalne kompetencije i sliku o sebi u mladih osoba s umjerenom i težom mentalnom retardacijom. U navedenom programu koji se provodio dvadeset tjedana u okviru formalnog programa radnog osposobljavanja sudjelovalo je deset ispitanika/sudionika u dobi od 18 - 25 godina. Samozastupanje znači govoriti ili djelovati u svoje ime, a podrazumijeva svaku aktivnost koja uključuje akciju samoodređenja. Stoga su tijekom programa razvijane vještine komunikacije, biranja, donošenja i provođenja odluka, preuzimanja odgovornosti, traženja pomoći i informacija. Razina socijalne kompetentnosti mjerena je SPK - Skalom procjene kompetentnosti za osobe s umjerenom i težom mentalnom retardacijom (Holtz, Eberle, Hilig, Marker, 1986; priredile Teodorović i Levandovski, 1993). Instrument je primijenjen u šest vremenskih (sukcesivnih) točaka, a primijenjena je metoda analize kvantitativnih promjena jednog uzorka ispitanika opisanog skupom kvantitativnih varijabli u više od dvije vremenske točke. Slika o sebi ispitana je Strukturiranim intervjuom koji je posebno načinjen za ovo istraživanje. U njemu se ispituje procjena odnosa prema sebi, odnosa s obitelji, s vršnjacima, s osobljem i odnosa prema nepoznatim osobama. Primijenjena je metoda analize kvantitativnih promjena uzorka ispitanika opisanog skupom varijabli u inicijalnom i finalnom stanju. Rezultati ukazuju da je postignut statistički značajan napredak u razini socijalne kompetencije, što pokazuje opravdanost primjene programa razvijanja vještina samozastupanja u okviru formalnog programa radnog osposobljavanja. Ujedno, rezultati pokazuju da je došlo do poboljšanja slike o sebi, a u funkciji promjene najveći doprinos imaju varijable "Odnos s osobljem" koja ispituje procjenu odnosa s osobljem u instituciji i procjenu ponašanja osoblja prema njemu i "Odnos s vršnjacima" koja se odnosi na procjenu odnos s okolinom, procjenu odnosa vršnjaka prema njemu, te procjenu vlastitog ponašanja i ponašanja drugih. Kvalitativna analiza ukazuje na potrebu mijenjanja tradicionalnih stavova ostalih sudionika u procesu u smjeru poštovanja ljudskih prava i pružanja podrške osobama s težom mentalnom retardacijom u primjeni vještina samozastupanja.

socijalna kompetencija; samozastupanje; adolescenti; umjerena i teža mentalna retardacija

nije evidentirano