hrvatski

Utjecaj tehnologije obrade duhana na prostornu organizaciju duhanskih stanica Hercegovine

Uzgoj duhana u Bosni i Hercegovini ima višestoljetnu tradiciju, ali je organizirana proizvodnja počela tek nakon austrougarske okupacije. Zakonom o državnom monopolu iz 1880. godine osnovana je duhanska režija BiH, nakon čega slijedi osnivanje tvornica duhana i otkupnih ureda. Tvornice duhana osnivane su u većim gradovima, a otkupni uredi, odnosno duhanske stanice osnivane su u centrima proizvodnje duhana. Zadaća je duhanskih stanica bila organiziranje proizvodnje, te provođenje otkupa, manipulacije i obrade duhana. Ubrzo nakon osnivanja stanica, započela je i izgradnja pripadajućih građevina. Bili su to prvi industrijski pogoni u tim sredinama i imali su prepoznatljiva arhitektonsko konstruktivna obilježja. Zgrade su građene od klesanog kamena, a unutrašnjost je bila prilagođena tehnološkom procesu obrade duhana. Veličina proizvodnih građevina bila je prilagođena planiranom opsegu proizvodnje kao i tehnologiji obrade duhana. Budući da je u to vrijeme fermentacija duhana, kao temeljni postupak u obradi i pripremi duhana za izradu duhanskih proizvoda, trajala više mjeseci, za provođenje tog postupka bili su potrebni površinom veliki unutarnji prostori. Stoga je svaka otkupna stanica imala dva ili više magazina u kojima se obavljala manipulacija, fermentacija i skladištenje duhana. Kasnije, uvođenjem izvansezonskog postupka fermentacije, u okviru duhanskih stanica izgrađeni su ferm zavodi, postupak fermentacije skraćen je na 10- 20 dana i bilo je potrebno puno manje prostora za manipulaciju i fermentaciju. Postupak obrade dalje je pojednostavljen uvođenjem tonga manipulacije. Svakom tehnološkom postupku u okviru proizvodnje, otkupa i obrade duhana, morala su se prilagođavati arhitektonska rješenja. U ovom radu prikazat ćemo arhitektonska rješenja duhanskih stanica na području Hercegovine od vremena Austrougarske do 1970-ih godina.

duhan, duhanska stanica, Hercegovina, otkup duhana, obrada duhana

nije evidentirano