hrvatski

UPRAVLJANJE GRADSKOM JEZGROM I PROSTORNO PLANIRANJE

Izazovi upravljanja gradskom jezgrom kao jednim od temeljnih resursa grada u današnje vrijeme su očiti posebno zbog snažnog pritiska brojnih korisnika gradske jezgre i gdje turizam unosi nove urbane sadržaje do razine da prijeti promjeni njenog karaktera. Gradska jezgra je najprepoznatljiviji „duh mjesta“ (genius loci) svakog grada i glavni nositelj identifikacije građana s gradom. Ovdje je nužno problematizirati složeno pitanje upravljanja gradskom jezgrom koje obuhvaća planiranje, organizaciju, vođenje i kontrolu. Novi imidž povijesne jezgre u razvoju gospodarstva zahtijeva i suvremeni pristup u upravljanju, pristup koji se temelji na integriranosti i koordinaciji te koji se treba bazirati na participaciji javnosti (javnost djelovanja). Prostorno planiranje kao svjesni i namjerni utjecaj na korištenje gradskog prostora i odnosa prema njemu ključan je instrument upravljanja prostornim resursima i uvijek je rezultat procesa kolektivnog odlučivanja i oblik je intervencije od strane vlasti koji se poduzima u javnom interesu. Međutim, prostorno planiranje kao nužan instrument upravljanja gradom nije ujedno i dovoljan. Odlučivanje u složenoj oblasti prostornog planiranja je politički proces jer se o korištenju prostora, odnosno o njegovoj upotrebi, odlučuje u političkim institucijama i kroz složen proces političkog odlučivanja. Radi se o javnom izboru između više mogućnosti, jer plan nije najbolje stručno rješenje, već optimalno rješenje koje se donosi većinskim glasanjem u procesu kolektivnog odlučivanja.

gradska jezgra, upravljanje, prostorno planiranje, politika

nije evidentirano