hrvatski

Sad se svit odveć podigo na modu: Bosanska Posavina očima Bone Nedića i Petra Draganovića

Autor u tekstu "Sad se svit odveć podigo na modu: Bosanska Posavina očima Bone Nedića i Petra Draganovića", iz povijesne i etnološke perspektive analizira tekstove dvaju etnografa. U osnovi želi predočiti goleme političke, demografske, kulturne i društvene promjene u Bosanskoj Posavini od završetka vladavine Osmanskog Carstva 1878. do vremena do pred Prvi svjetski rat, koje se mogu izvanredno iščitati u Nedićevoj i Draganovićevoj građi. Iako je golema pozitivna promjena u odnosu na osmansko razdoblje vidljiva u austrougarskoj administraciji, ali i u seoskom i obiteljskom životu, kulturi stanovanja i prehrani, prodor kapitalističkog gospodarstva donio je mnoštvo negativnih pojava, primjerice u području dioba tradicionalnih proširenih obitelji ("kućnih zadruga"). Primorac ne analizira podjednako sve teme iz građe, iako ih uglavnom većinu dotiče, već bira one koje mu se čine značajnijima za suvremena povijesna i etnološka istraživanja. Prednost daje međuetničkim odnosima jer je Bosanska Posavina stoljećima obilježena multikulturalnošću, kao i rodnim pitanjima patrijarhata i spolnosti. Također, folklorističke i etnomuzikološke teme predstavljaju autorovu užu specijalnost i stoga je njima posvetio više pozornosti. Primorac šire analizira tri teme: odijevanje, zdravlje i higijenu, koje su Nedić i Draganović iznimno dobro obradili. "Modiranje", osobito mladeži, bilo je jednim od najvažnijih aspekata tadašnje lokalne kulture i nerijetko je znalo ozbiljno uzdrmati pa i uništiti obiteljsku i individualnu ekonomsku stabilnost. No, druga stana medalje napretka bila je nedostatno poboljšanje zdravstvenih i higijenskih uvjeta. Iako je vlast poboljšavala liječničku skrb, stari pučki magijski načini liječenja i neadekvatni lijekovi nastavili su se primjenjivati.

Tolisa, Bosanska Posavina, Hrvati, Dobroslav Bono Nedić, Petar Draganović, etnologija, folklor

nije evidentirano