Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 936736

Mato Blaževac-Pajkov: Luka Lukić – učitelj, etnograf i melograf u Klakaru


Mato Blaževac-Pajkov: Luka Lukić – učitelj, etnograf i melograf u Klakaru, Zagreb – Klakar: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Općina Klakar, 2016 (monografija)


Naslov
Mato Blaževac-Pajkov: Luka Lukić – učitelj, etnograf i melograf u Klakaru
(Mato Blaževac-Pajkov: Luka Lukić – teacher, ethnographer and melographer in Klakar)

Urednik/ci
Primorac, Jakša ; Rezo, Vladimira

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, monografija, pregledna

Izdavač
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Općina Klakar

Grad
Zagreb – Klakar

Godina
2016

Stranica
190

ISBN
978-953-347-062-7

Ključne riječi
Luka Lukić (1875. – 1956.), Klakar, etnografija, folklor, tradicijska glazba
(Luka Lukić (1875 – 1956), Klakar, ethnography, folklore, traditional music)

Sažetak
Knjiga Mate Blaževca-Pajkova Luka Lukić: učitelj, etnograf i melograf u Klakaru obrađuje život i djelo Luke Lukića, uz dodatne povijesne, etnološke i etnomuzikološke studije o selu Klakaru te uz donošenje obilja originalnih Lukićevih tekstova i njegove bibliografije. Luka Lukić (1875. – 1956.), gotovo je cijeli svoj život proveo u Brodskoj Posavini. Rodio se i umro u Brodskom Varošu. Od 1900. do umirovljenja 1937. radio je kao učitelj i crkveni kantor i orguljaš u Klakaru (stariji naziv sela do 1930- ih bio je Klakarje). Lukić je bio jedan od najznačajnijih etnografa, melografa i folklorista u Slavoniji od kraja 19. sve do pedesetih godina 20. stoljeća. U Zborniku za narodni život i običaje objavio je između 1919. i 1926. etnološku monografiju o Brodskom Varošu, a njegova je vrlo obimna rukopisna etnološka monografija o Klakaru većim dijelom objavljena 2016., dok će posljednji dio biti objavljen u narednim godinama. Uz rijetke radove iz pedagogije, Lukić je u međuraću objavio dvadeset etnomuzikoloških članaka u časopisu Sveta Cecilija, a neke su njegove važne studije o tradicijskoj glazbi ostale neobjavljenima sve do danas. Zapisivao je obilno i književni folklor Brodske Posavine, osobito usmene pjesme, pripovijetke i poslovice. Usto se Lukić intenzivno bavio pisanjem kronika i memoara. Izrađivao je crteže seoskih zgrada i tradicijskih ornamenata te skupljao herbarij. Osobito se istaknuo kao vrstan voditelj crkvenoga zbora u Klakaru. Većina njegovih rukopisa čuva se u Odsjeku za etnologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, Muzeju Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu i Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. U uvodnom dijelu knjige M. Blaževac- Pajkov opisuje projekt objavljivanja rukopisne građe Luke Lukića iz Akademijina Odsjeka za etnologiju, kojega zajednički provode njegovi djelatnici, Općina Klakar i autor knjige sa svojim suradnicima. Nakon toga slijedi originalna Lukićeva autobiografija, kraće poglavlje M. Blaževca-Pajkova o povijesti Klakara i njegovo opsežno poglavlje u kojem se osvrće na razne aspekte Lukićeva etnografskog opisa Klakara. Pritom autor analizira Lukićevu metodologiju, jezične značajke i nedoumice njegovih zapisa, opise seoskih zgrada i raznih grana gospodarstva, prehrane, odijevanja i tekstilnog rukotvorstva, društvenih odnosa, godišnjih i životnih običaja, književnog folklora, tradicijske medicine i magijskih postupaka. Slijedi dulje poglavlje M. Blaževca- Pajkova o glazbeničkom, melografskom i etnomuzikološkom radu Luke Lukića. Nadopunjuju ga odabrani dijelovi dosad neobjavljenih Lukićevih etnomuzikoloških studija u kojima on opširno govori o vlastitoj metodologiji melografiranja i tradicijskom pjevanju u Klakaru. M. Blaževac-Pajkov donosi i transkripciju sačuvanih pisama Luke Lukića urednicima Zbornika za narodni život i običaje u Zagrebu. U iscrpnoj bibliografiji Luke Lukića prvo slijede objavljeni Lukićevi radovi, a potom bogata neobjavljena rukopisna građa. Zatim slijede završna poglavlja knjige: starija literatura o Luki Lukiću, korištena literatura, sažetci na hrvatskom i engleskom jeziku, popis fotografija u knjizi koje je prikupio M. Blaževac-Pajkov iz obiteljske arhive Luke Lukića i raznih obiteljskih arhiva u Klakaru, bilješka o autoru i njegova zahvala suradnicima. Mato Blaževac-Pajkov, rodio se 1961. u Donjoj Bebrini, selu u susjedstvu Klakara, gdje i danas stanuje. Desetljećima je vrlo aktivan u kulturnom i društvenom životu svoga kraja i Slavonije općenito. Bavi se glazbenim i plesnim folklorom te povjesničarskim radom. Posebne su mu preokupacije poljoprivreda i rad na očuvanju prirodnog okoliša. Dosad je objavio šest knjiga o lokalnoj povijesti i etnografiji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Glazbena umjetnost



POVEZANOST RADA


Ustanove
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Profili:

Avatar Url Jakša Primorac (urednik)

Avatar Url Vladimira Rezo (urednik)

Citiraj ovu publikaciju

Mato Blaževac-Pajkov: Luka Lukić – učitelj, etnograf i melograf u Klakaru, Zagreb – Klakar: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Općina Klakar, 2016 (monografija)
Primorac, J. & Rezo, V. (ur.) (2016) Mato Blaževac-Pajkov: Luka Lukić – učitelj, etnograf i melograf u Klakaru. Zagreb – Klakar, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Općina Klakar.
@book{book, year = {2016}, pages = {190}, keywords = {Luka Luki\'{c} (1875 – 1956), Klakar, ethnography, folklore, traditional music}, isbn = {978-953-347-062-7}, title = {Mato Bla\v{z}evac-Pajkov: Luka Luki\'{c} – teacher, ethnographer and melographer in Klakar}, keyword = {Luka Luki\'{c} (1875 – 1956), Klakar, ethnography, folklore, traditional music}, publisher = {Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Op\'{c}ina Klakar}, publisherplace = {Zagreb – Klakar} }