hrvatski

Hrvatski sabor 2000: Strukturne značajke i promjene

Ovaj prilog predstavlja nastavak i dopunu analize strukturne dinamike hrvatskog parlamenta, obavljene potkraj trećeg mandata prvog doma Sabora. Analiziraju se neke značajke stranačke i socijalne strukture u četvrtom sazivu Hrvatskog sabora, koje se kompariraju s ranije ustanovljenim tendencijama. U hrvatskom je parlamentu uspostavljen umjereno fragmentirani stranački sustav. I u novom sazivu nastavljeni su procesi neizborne parlamentarizacije i frakcioniranja stranaka, ali uključuju manji broj stranaka odnosno zastupnika. S obzirom na takvu prirodu i intenzitet stranačkog fragmentiranja, te na činjenicu da su ustavne promjene otklonile opasnost od mogućeg destabilizirajućeg utjecaja jedne grane izvršne vlasti, fragilni odnosi unutar vladajuće koalicije glavna su potencijalna prijetnja stabilnosti Hrvatskog sabora. Socijalna struktura Sabora nije se značajnije promijenila: u Saboru i nadalje dominiraju visokoobrazovani muškarci srednje dobi i hrvatske nacionalnosti. Unutar takvog socijalnog profila ipak je registriran pomak k primjetno većoj zastupljenosti žena, uz istovremeno produbljivanje disproporcija u generacijskoj distribuciji moći. Na koncu, utvrđeno je da se, zbog razmjerno kratkog postojanja višestranačkog Sabora i cikličkih promjena u osvojenim mandatima najjačih stranaka, u hrvatskom parlamentu još nije oformila stabilna jezgra iskusnih i kompetentnih zastupnika.

nije evidentirano

nije evidentirano