hrvatski

NIKOLA FIRENTINAC I NJEGOVA POJAVA U DALMACIJI

Polovinom 15. st. obnavljaju se fortifikacije i grade nova renesansna utvrđenja od Dubrovnika na jugu, preko Bosne i susjednih kneževina, pa do Iloka u Panoniji i dalje na sjever. Obnova širokih razmjera provodila se u sklopu priprema za križarski rat koji je trebao osloboditi zaposjednuti Konstantinopol, prijestolnicu Istočnog rimskog carstva. Provedba se odvijala u početku polagano, da bi nakon izbora Toskanca iz obitelji Piccolomini za papu Pia II. postala imperativni zadatak kršćanskog svijeta. Pad Bosne, ubrzao je radove koji su umjesto prvotnog cilja dobili novi zadatak, obraniti novu liniju razgraničenja s Otomanima i vratiti izgubljenu kraljevinu. Dubrovnik se pripremao za križarski rat puno ranije već od pada Konstantinopola. Vijeće umoljenih je 26. listopada 1460. godine ovlastilo svog veleposlanika pri papinskoj kuriji da od njih zatraži pomoć u vidu inženjera koji bi osuvremenio obrambeni sustav. Dokumenti iz dubrovačkog arhiva, pokazuju kako je diplomatska misija na papinom dvoru dobro dočekana, pa je u grad poslan Firentinac Michelozzo di Bartolomeo radi obnove njegovih utvrda. On se u gradu pojavio i počeo djelovati već 1461. godine. Grad je dobio jednog od najcjenjenijih ingeniaria kao izravnu vojnu pomoć kojom su se trebale modernizirati kule i bastioni te pripremiti obrana, posebno od artiljerije koja se ubrzano razvijala i tehnički usavršavala. Polovinom 15. st. obnavljaju se fortifikacije i grade nova renesansna utvrđenja od Dubrovnika na jugu, preko Bosne i susjednih kneževina, pa do Iloka u Panoniji i dalje na sjever. Obnova širokih razmjera provodila se u sklopu priprema za križarski rat koji je trebao osloboditi zaposjednuti Konstantinopol, prijestolnicu Istočnog rimskog carstva. Pojava iznimno dobrih stranih inženjera u ovim krajevima polovicom 15. stoljeća zabilježena je i u Mletačkoj Dalmaciji. Dolazak Petra Angelija Santija i Nikole Firentinca iz srednje Italije, u isto vrijeme kad u Dubrovniku djeluju Michelozzo di Bartolomeo i drugi firentinski umjetnici, među kojima su i vrsni ljevači metala, pripada istom političkom trenutku. Novi dokument spominje Petra Angelija Santija kao vrsnog graditelja koji 1463. u pratnji mletačkog poslanika odlazi u ratno područje na granici Bosne. Njegova korenspodencija s Nikolom Ivanovim Firentincem pokazuje kako su ti graditelji povezani, te da su došli u ove krajeve vjerojatno s istim ciljem u sklopu pomoći Zapada. Do sada je najraniji dokument spominjao Nikolu u Šibeniku 1464. godine. Prema gore navedenom cilj njegova dolaska u Dalmaciju bio je pomoć križarskom pokretu protiv Otomanskog prodora na zapad, i morao se dogoditi puno prije, vjerojatno 1462. kako se čita u oporuci. Za razliku od Nikole Ivanova, Petar Angeli Santi vratio se u Italiju, kao što su to učinili Michelozzo 1464. i brojni drugi, a njegov rad, osim savjetodavne suradnje s Alešijem i Firentincem na Tremitima, do sada nije prepoznat.

Nikola Firentinac, Trogir, Tremiti, renesansne utvrde

nije evidentirano