hrvatski

Promjene korištenja zemljišta u Bibinjama od 19. st. do danas

Razvoj ljudskih zajednica u izravnoj je vezi s poljoprivredom tj. uzgojem biljaka i životinja radi proizvodnje hrane. Budući da se poljoprivreda počela razvijati od neolitika, od toga razdoblja se mogu istraživati i promjene korištenja zemljišta. Cilj rada je analizirati promjene korištenja zemljišta na području katastarske općine Bibinje od 19. st. do danas, ali dati i uopćeni prikaz korištenja zemljišta do 19. st. Osim arhivskih izvora (podaci franciskanskog katastra) u istraživanju će se koristiti i noviji materijali (ortofoto snimke, podaci Državne geodetske uprave). S obzirom na geografski položaj i prirodnogeografske značajke katastarske općine Bibinje, korištenje zemljišta (a time i oblikovanje krajolika) počelo je u prapovijesti. Od tada je ono bilo uvjetovano političkim, društvenim i gospodarskim prilikama pa je u određenim razdobljima korištenje zemljišta obilježeno usponima (npr. u antici), a u nekim padovima (npr. tijekom mletačko-osmanskih ratova). Bez obzira na to, poljoprivreda je do sredine 20. st. bila osnovna djelatnost kojom se stanovništvo bavilo, posebno uzgojem žitarica i stoke sitnog zuba. Sukladno tome, oranice, vinogradi i pašnjaci bili su često najrasprostranjenije kategorije zemljišta. U drugoj polovici 20. st., prvo zbog industrijalizacije obale (tako i obližnjeg Zadra), a zatim jačanja turizma u Bibinjama, stanovništvo je napuštalo poljoprivredu kao prevladavajuću djelatnost i zapošljavalo se u djelatnostima sekundarnog i tercijarnog sektora. Iako kronološki najkraće te su promjene korištenja zemljišta vrlo intenzivne što je u krajoliku vidljivo kao prirodna obnova raslinja na nekoć iskrčenim površinama i izgradnja stambene infrastrukture.

Bibinje, korištenje zemljišta, poljoprivreda

nije evidentirano