Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 936270

Što se planira u pismenim pripravama za nastavni sat hrvatskoga jezika: nastavne zadaće ili ishodi učenja?


Bjedov, Vesna; Mikić Čolić, Ana
Što se planira u pismenim pripravama za nastavni sat hrvatskoga jezika: nastavne zadaće ili ishodi učenja? // Društvene i humanističke nauke na raskršću ; Knjiga sažetaka
Tuzla: Filozofski fakultet u Tuzli, 2018. str. 16-17 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Što se planira u pismenim pripravama za nastavni sat hrvatskoga jezika: nastavne zadaće ili ishodi učenja?
(What is planned in the preparation for a teaching lesson of the Croatian language: teaching or learning outcomes?)

Autori
Bjedov, Vesna ; Mikić Čolić, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Društvene i humanističke nauke na raskršću ; Knjiga sažetaka / - Tuzla : Filozofski fakultet u Tuzli, 2018, 16-17

Skup
Druga međunarodna naučna konferencija "Društvene i humanističke nauke na raskršću"

Mjesto i datum
Tuzla, Bosna i Hercegovina, 27-28.04.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Nastava hrvatskoga jezika, pismena priprava, nastavne zadaće, ishodi učenja
(Croatian language teaching, written preparation, teaching assignments, learning outcomes)

Sažetak
U složenim procesima nastavnikova pripremanja za nastavni sat hrvatskoga jezika važno mjesto zauzima napisana priprava u kojoj se konačno uobličuju svi relevantni stručno- metodički aspekti nastave. Bez obzira na to pišu li nastavnici nacrt nastavne jedinice ili scenarij nastavnoga sata, postoje stručno- metodičke sastavnice koje su obvezni dijelovi napisane priprave, odnosno temelji oblikovanja nastavnoga sata hrvatskoga jezika. Njima svakako pripadaju mikrociljevi ili nastavne zadaće, odnosno, ishodi učenja. U nastavi hrvatskoga jezika – jezičnoga nastavnoga područja – govori se o naobrazbenim, jezičnokomunikacijskim, psihofunkcijskim i jezičnoodgojnim nastavnim zadaćama. Međutim, pod utjecajem konstruktivističke teorije te teorije kurikuluma u novije se vrijeme sve više rabi pojam ishoda učenja, a riječ je o iskazima kojima se izražava što bi učenik trebao znati, odnosno razumjeti i / ili biti u stanju pokazati nakon završetka procesa učenja. Stečene se osposobljenosti klasificiraju prema područjima ličnosti, stoga se govori o kognitivnim ishodima (znanje, sposobnosti), psihomotoričkim (motoričke vještine) i afektivnim ishodima (vrijednosti, stavovi i procjenjivanje). U ovome se radu usredotočeno razlaže upravo taj aspekt pismene priprave s namjerom utvrđivanja odgovora na ishodišno istraživačko pitanje: planiraju li i pišu li nastavnici hrvatskoga jezika u svojim pripravama nastavne zadaće ili ishode učenja? Na temelju analize provedene na korpusu od 100 prikupljenih nastavničkih priprava za nastavni sat hrvatskoga jezika može se zaključiti da su u podjednakom broju priprava zastupljene nastavne zadaće i ishodi učenja, što znači da u polovici priprava nastavnici hrvatskoga jezika planiraju i pišu nastavne zadaće, a u polovici ishode učenja. Glede naobrazbenih zadaća zabilježena je čestota glagola usvojiti (kao nepreciznoga, nemjerljivoga), zatim glagola stjecati (znanje), naučiti, znati kojima se naglašava znanje kao temelj naobrazbene zadaće. Također je u naobrazbenim zadaćama zabilježeno pojavljivanje glagola koji se odnose na produktivnu uporabu informacija – koristiti se, razlikovati, pravilno rabiti. Lingvistički se aspekt psihofunkcijske nastavne zadaće u pripravama nastavnika hrvatskoga jezika iščitava tek u pojedinim primjerima i to nedovoljno konkretno, tj. suviše općenito i nepovezano s konkretnim jezičnim sadržajem. U oblikovanju je jezičnoodgojnih zadaća nastave hrvatskoga jezika razvidno poticanje zanimanja i ljubavi prema hrvatskome jeziku, kao temeljnim odgojnim vrijednostima, te poticanje svijesti o promicanju jezične kulture kao važnoga čimbenika uspješne komunikacije. U jezičnokomunikacijskim nastavnim zadaćama prevladava naglašenost razvoja usmenog i pismenog izražavanja. Glede planiranja ishoda učenja na odabranome korpusu pismenih priprava za nastavni sat hrvatskoga jezika može se zaključiti da su nastavnici najsigurniji u oblikovanju ishoda u kognitivnom području, a najmanje precizni u navođenju psihomotoričkih ishoda. Kolebanja se uočavaju i u preciziranju ishoda unutar određenoga područja pri čemu je izražena nesigurnost nastavnika u odabiru pojedinih glagola i drugih riječi kojima se opisuju pojedine razine. Različite dvojbe i otvorena pitanja uočena u planiranju i pisanju nastavnih zadaća i ishoda učenja u pismenim pripravama nastavnika hrvatskoga jezika ukazuje na to da je o ovoj temi potrebno raspravljati na svim razinama poučavanja i usavršavanja, ponajprije tijekom inicijalnoga obrazovanja, dakle na nastavničkim studijima, zatim u okviru stjecanja nastavničkih kompetencija na dopunskim izobrazbama i, naravno, u različitim oblicima znanstvenih i stručnih edukacija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Osijek