Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 93610

Interesi i slobodno vrijeme mladih


Ilišin, Vlasta
Interesi i slobodno vrijeme mladih // Mladi uoči trećeg milenija / Ilišin, Vlasta; Radin, Furio (ur.).
Zagreb: IDIZ; Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, 2002. str. 356 (269-302)


Naslov
Interesi i slobodno vrijeme mladih
(Interests and Leisure Time of Youth)

Autori
Ilišin, Vlasta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Mladi uoči trećeg milenija

Urednik/ci
Ilišin, Vlasta; Radin, Furio

Izdavač
IDIZ; Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži

Grad
Zagreb

Godina
2002

Raspon stranica
356 (269-302)

ISBN
953-6218-11-9 (IDIZ)

Sažetak
Ispitivanje interesa i slobodnoga vremena mladih omogućilo je uvid u neke značajke svakodnevnoga života mladih, njihove preokupacije i ponašanja. Dobiveni rezultati najvećim dijelom ne odstupaju bitno od nalaza poznatih iz ranijih istraživanja hrvatske omladine. Komparacija podataka iz 1986. i 1999. godine pokazala je da su promjene primjetno zahvatile distribuciju interesa i aktivnosti u slobodnom vremenu mladih na način da je porastao interes za većinu promatranih fenomena, a oslabila participacija u većini uspoređenih aktivnosti. Ta diskrepancija pokazuje da se o današnjoj generaciji mladih ne može govoriti kao o letargičnoj mladeži, nego prije kao o prisilno pasiviziranoj i osiromašenoj generaciji. Porast interesa za istodobno smanjenje participacije u nizu aktivnosti upućuje, naime, na osujećenost da se mladi u svom slobodnom vremenu posvete onom što ih zanima, a što je zacijelo povezano s općim padom životnog standarda stanovništva Hrvatske. Pritom depriviranost da se sudjeluje u željenim aktivnostima zacijelo povećava interes za određene fenomene koji su s tim aktivnostima u bliskoj vezi. Drugim riječima, što je neke interese teže zadovoljiti, to oni postaju važniji. S druge srane, u hijerarhiji analiziranih interesa i aktivnosti zbile su se male promjene, kao i u strukturiranju promatranih fenomena. Iako su se u proteklom desetljeću zbile krucijalne promjene, relativna stabilnost strukture interesnih orijentacija i stilova života ne iznenađuje, jer se radi o fenomenima koji nisu toliko diktirani društveno-političkim i socioekonomskim okvirima koliko ukupnim civilizacijskim i sociokulturnim odrednicama. Rekapitulacija dobivenih rezultata u najkraćem se može svesti na isticanje činjenice da je i suvremena generacija hrvatske mladeži primarno zainteresirana za fenomene koji nedvojbeno pripadaju sferi privatnosti (prijateljstva i poznanstva, zabava i razonoda, seks i ljubav, putovanja) dok je istodobno interes za sferu javnosti i tzv. velike ideološke teme (politika, vojska, nacija) još manji nego je bio ranije kada je ionako bio na niskoj razini. Analogno izostanku promjena u interesnim orijentacijama, ni u obrascima provođenja slobodnog vremena mladih nema bitnih promjena: i nadalje je najrašireniji urbani kulturni obrazac (izlasci u kafiće i disco-klubove, druženja, tulumi, ljenčarenje i odlasci na koncerte), dok se prava polarizacija zbiva između onih koji zastupaju elitni i ruralni kulturni obrazac. Iz toga slijedi da je dominantna funkcija slobodnoga vremena i nadalje zabava i razonoda, dok su sadržaji koji potencijalno pridonose razvoju ličnosti u drugom planu. Interesne orijentacije i obrasci provođenja slobodnog vremena mladih u određenoj mjeri koincidiraju i po svom sadržaju i po socijalnom profilu mladih koji se u pojedinim orijentacijama i stilovima života najbolje prepoznaju. Tako se na jednu stranu mogu svrstati spoznajna i dobrim djelom socijabilna interesna orijentacija zajedno s elitnim i urbanim kulturnim obrascem, dok su na drugoj strani tradicionalistička i kompeticijska interesna orijentacija i ruralni kulturni obrazac provođenja slobodnoga vremena mladih. Prvu apostrofiranu skupinu orijentacija i obrazaca poglavito preferira tzv. socijalno kompetentnija mladež, tj. mladi višeg socijalnog porijekla i boljeg obrazovanja (najviše studenti) koji su socijalizirani u urbanim sredinama. Kao njihov antipod javljaju se mladi nižeg socijalnog porijekla koji su školovanje okončali stjecanjem kvalifikacija za neko od radničkih ili obrtničkih zanimanja i koji su vezani za ruralni milje, a to su oni koji se bolje prepoznaju u tradicionalističkoj interesnoj orijentaciji i ruralnom kulturnom obrascu. Gledano iz rakursa dinamike i socijalnih značajki ispitanika, može se pretpostaviti da će se tijekom života veći dio mladih koji se sada ponajbolje prepoznaju u socijabilnoj interesnoj zajednici i urbanom kulturnom obrascu prikloniti spoznajnoj interesnoj orijentaciji i elitnom kulturnom obrascu, ali ostaje otvoreno pitanje koje će nove kvalitete unijeti u tu orijentaciju i obrazac i kakve će to promjene izazvati. Ovome treba dodati da se zaokupljenosti medijima, glazbom, sportom i društvenim radom pokazuju kao specifični interesi u slobodnom vremenu koji su uvjetovani nekim specifičnim značajkama mladih. Njihova uska profiliranost i razmjerna homogenost ispitanika ne upućuju na prepoznatljive stilove života. Kada se deklarirani interesi i aktivnosti u slobodnom vremenu promatraju integralno pokazuje se i koja obilježja najviše diskriminiraju mlade. Najutjecajnija su, svakako, socioprofesionalni i obrazovni status ispitanika, te stupanj obrazovanja oca i rezidencijalni status. Kombinacija ovih značajki neosporno upućuje na dominantan utjecaj socijalizacijskih agensa i procesa. To praktički znači da bolje socijalno porijeklo nije samo jedan od najpouzdanijih jamaca postizanja većih obrazovnih postignuća i višeg društvenog statusa nego i da umnogome diktira stil života mladih izvan njihovih svakodnevnih obveza. Dakako, šanse mladih iz lošijeg socijalnog miljea da u kasnijoj dobi zauzmu bolje društvene pozicije i žive kvalitetnijim stilom života nisu izgubljene, ali dosadašnje spoznaje govore o tome da su socijalne razlike vidljive na svakom planu i da se socijalne prednosti ili inhibicije u mladenačkoj dobi u znatnoj mjeri perpetuiraju tijekom cijeloga života. Otuda je teško očekivati da će se današnja mladež koja preferira tradicionalističke vrijednosti i ruralni obrazac provođenja slobodnog vremena u kasnijoj životnoj dobi preusmjeriti na spoznajnu orijentaciju te elitne i urbane sadržaje i oblike dokolice. Nešto slabiju, ali još uvijek značajnu diskriminacijsku snagu pokazala su ostala promatrana obilježja ispitanika: spolna i regionalna pripadnost, religiozna samoidentifikacija, te dob i bračni status. Utjecaj spola je signifikantan, jer indicira dva trenda: opstojnost razlika u nekim afinitetima između mladih žena i muškaraca, ali i uzmak tradicionalnih spolnih razlika u ovdje promatranoj domeni svakodnevnoga života. Dakako, taj uzmak je upitan utoliko što se radi o mladoj populaciji koja većinom još nije zasnovala vlastitu obitelj, pa bi se o eventualno osporenom tradicionalnom konceptu spolnih uloga meritorno moglo govoriti tek kada se današnjoj mladeži promijene životne okolnosti u kojima će funkcionirati na njima primjeren način, pri čemu ima indicija da će veći teret obiteljskih obveza pasti na mlade žene (Leinert Novosel, 1999). No, ukoliko se i pretpostavi da će današnje djevojke preuzimanjem uloga supruga i majki morati u stanovitoj mjeri odustati od novoosvojenih prostora slobode moguće je također pretpostaviti da to neće učiniti u potpuno radikalnom obliku kao i to da će svoje potomstvo nastojati odgajati u duhu vlastitog, modernijeg životnog stila. Utjecaj regionalne pripadnosti ispitanika simptomatična je utoliko što se jasno diferenciraju Zagreb, Istra i Primorje nasuprot Istočnoj i Sjevernoj Hrvatskoj, a što upućuje na polarizaciju između razvijenih i urbanih regija, s jedne, i razmjerno nerazvijenih i ruralnih regija, s druge strane. Religiozna samoidentifikacija mladih djeluje u očekivanom smjeru, jer je religiozna mladež ta koja se bolje prepoznaje u tradicionalizmu i ruralnim oblicima dokolice. Iz toga slijedi da religijska uvjerenja imaju stanovitoga utjecaja na kreiranje stila života, ali ne u tolikoj mjeri da bi se moglo govoriti o sveprožimajućem utjecaju religije. Dapače, povezanost religiozne samoidentifikacije s određenim socijalnim okolnostima (niže porijeklo i obrazovanje, ruralna sredina) sugerira da je većim dijelom riječ o utjecaju specifičnih sociokulturnih čimbenika tradicionalističke provenijencije nego o uže gledano vjerskim uvjerenjima. Utjecaj bračnog statusa kao situacijske okolnosti u velikoj je mjeri povezan sa životnim ulogama i dobi ispitanika. Konkretno, bračni status se uglavnom pokazao kao restriktivno obilježje koje ograničava participaciju mladih u onim aktivnostima koje se obavljaju izvan kuće i preusmjerava socijabilne interese ka tradicionalističkim vrijednostima. Utvrđeni utjecaj bračnog života ne čudi, jer dvije trećine ispitanika koji su u braku ujedno imaju i djecu, a ta životna okolnost bitno mijenja i prioritete i raspoloživo slobodno vrijeme. Na koncu, prilično slab utjecaj dobi ispitanika upućuje na dva momenta. Prvo, čini se da se interesna struktura i obrasci provođenja slobodnog vremena stvaraju već u ranijoj adolescentskoj dobi i da tijekom mladosti nisu podložni jako značajnim promjenama. Drugo, promjenama su podložni oni interesi i aktivnosti čija je gotovo isključiva funkcija druženje i zabava, a što se uglavnom odvija izvan (roditeljskog) doma. Očito je da se stjecanjem punoljetnosti dobiva primjetno više slobode u raspolaganju vlastitim vremenom i odabiru aktivnosti, a što se nešto kasnije reducira zbog promijenjenih životnih okolnosti kada mladi počinju raditi i zasnivaju obitelj. Utoliko se socijabilna interesna orijentacija i urbani kulturni obrazac mogu promatrati kao “tipično” mladenačke zaokupljenosti koje se u znatnoj mjeri napuštaju integracijom u svijet odraslih. To ne znači da sva druženja i zabava nestaju, no čini se da kao stil života i razmišljanja ulaskom u zreliju fazu života bivaju potisnuti u drugi plan kao i kod većine starijih. Za razliku od interesnih orijentacija i obrazaca provođenja slobodnog vremena, dob – uz socioprofesionalni status i obrazovanje ispitanika – igra jednu od ključnih uloga kada je u pitanju sklonost mladeži različitim drogama i stimulansima. Pritom je zanimljivo da su za kušanje i korištenje narkotika, psihofarmatika, alkohola i duhana najprijemljiviji mladi u dobi između 20. i 24. godine, oni koji imaju srednju stručnu spremu i studiraju. Uočljivo je to da se radi upravo o onoj dobnoj skupini koja više od ostalih zastupa socijabilnu interesnu orijentaciju i urbani kulturni obrazac provođenja slobodnog vremena zbog čega bi se analogno i u ovom slučaju moglo pretpostaviti da će izlaskom iz te dobi i životnih okolnosti znatan dio mladih prestati i s eksperimentima i uživanjem različitih psihoaktivnih supstancija. No, ostaje činjenica da je u proteklih deset-petnaest godina došlo do porasta upotrebe svih promatranih stimulansa, a što je rezultat specifičnih društveno-povijesnih okolnosti u kojima se Hrvatska našla, ali i svojevrsni danak modernizaciji i globalizaciji s kojima se nužno javljaju i nepoželjni fenomeni.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
01000104

Ustanove
Institut za društvena istraživanja , Zagreb

Profili:

Avatar Url Vlasta Ilišin (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Ilišin, Vlasta
Interesi i slobodno vrijeme mladih // Mladi uoči trećeg milenija / Ilišin, Vlasta; Radin, Furio (ur.).
Zagreb: IDIZ; Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, 2002. str. 356 (269-302)
Ilišin, V. (2002) Interesi i slobodno vrijeme mladih. U: Ilišin, V. & Radin, F. (ur.) Mladi uoči trećeg milenija. Zagreb, IDIZ; Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, str. 356 (269-302).
@inbook{inbook, author = {Ili\v{s}in, V.}, year = {2002}, pages = {356 (269-302)}, keywords = {}, isbn = {953-6218-11-9 (IDIZ)}, title = {Interests and Leisure Time of Youth}, keyword = {}, publisher = {IDIZ; Dr\v{z}avni zavod za za\v{s}titu obitelji, materinstva i mlade\v{z}i}, publisherplace = {Zagreb} }