hrvatski

O problematici odnosa i istraživanja norme i uzusa na primjeru paronima

U ovome se izlaganju govori o problematici odnosa i istraživanja norme i uzusa na temelju odabranih paronima. Paronimi su riječi koje su slične i imaju istu tvorbenu osnovu, ali se razlikuju značenjem. Primjerice, to su broj i brojka, čitak i čitljiv ili strana i stranica. U uvodnome se dijelu dotičemo definicije paronima, odnosno mogućih kriterija koje slične riječi trebaju ispuniti kako bi se smatrale paronimima. Potom se okrećemo uočenomu problemu da uzus poprilično odskače od norme kada su u pitanju paronimi. Norma, definirana hrvatskim jednojezičnim rječnicima, jezičnim savjetnicima i gramatikama, jasno razlikuje značenja određenih sličnih riječi te ih tako čini paronimima. S druge strane, čini se da govornici neke paronime ne upotrebljavaju u značenjima opisanima u rječnicima, iz čega proizlazi da o određenim sličnim riječima u uzusu možemo govoriti više kao o sinonimima negoli paronimima. U izlaganju se stoga daje pregled statusa odabranih paronima u suvremenim hrvatskim jednojezičnim rječnicima, savjetnicima i gramatikama, što se potom uspoređuje s njihovim statusom u uzusu primjenom testa među odraslim govornicima. Osmišljavanje metodologije istraživanja otvorilo je niz pitanja. Iako se za potrebe istraživanja smatra se da je norma sadržana u rječnicima, jezičnim savjetnicima i gramatikama, nameće se dvojba o normativnosti hrvatskih jednojezičnih rječnika. Dotičemo se stoga hrvatske leksikografske prakse i promišljamo sadašnjost i budućnost normativnih izvora. Vezano uz to, a neodvojivo od promišljanja norme, jest i pitanje na čemu bi se trebala temeljiti norma: na uporabi, na leksikografskim rješenjima ili na jezikoslovnim rješenjima? Ako je uporaba, odnosno uzus, čimbenik koji trebamo uzeti u obzir pri stvaranju norme, nameće se pitanje što čini uzus. Naime, ako želimo istražiti uporabu određene riječi ili fraze, je li dovoljno osloniti se na postojeće elektroničke korpuse, Hrvatsku jezičnu riznicu i Hrvatski nacionalni korpus, koji se uglavnom temelje na novinama i književnim djelima? Ili do bolje slike o uzusu možemo doći pretražujući uz pomoć tražilice tekstove na portalima i rasprave na forumima? Razmatramo i mogućnost istraživanja uzusa anketiranjem nasumce odabranih odraslih osoba – metodu koja je primijenjena u našemu istraživanju. U završetku izlaganja donosimo preporuke vezane uz istraživanje i definiranje paronima te neke smjernice normativnoga djelovanja u Hrvatskoj.

paronimi, definiranje norme, istraživanje uzusa

nije evidentirano