Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 935530

Revizija komunikacijskog okvira: liječnik komunikator


Tarabić, Božidar Nikša
Revizija komunikacijskog okvira: liječnik komunikator // 1. Međunarodna konferencija o prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti u kulturi zdravlja
Zagreb, Hrvatska, 2016. (predavanje, domaća recenzija, neobjavljeni rad, stručni)


Naslov
Revizija komunikacijskog okvira: liječnik komunikator
(Communication framework revised: doctor communicator)

Autori
Tarabić, Božidar Nikša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni

Skup
1. Međunarodna konferencija o prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti u kulturi zdravlja

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 29.9.-1-10.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Komunikacija ; liječnici
(Communication ; doctors)

Sažetak
Porast broja stanovništva (ujedno i dolazaka liječniku), ali i dostupnosti zdravstvenih usluga, u kombinaciji sa napretkom tehnologije, dijagnostičkih i terapijskih procedura, smanjuje raspoloživo vrijeme zahtijevajući od liječnika kompromisnu racionalizaciju. Od liječnika se očekuje da u kratkom vremenu, za velik broj pacijenata osigura relevantne dijagnostičke i tretmanske ishode. Ta se racionalizacija najčešće očituje upravo u krnjem komunikacijskom procesu. Sa ciljem postizanja visoko usmjerenog pristupa, a bez adekvatnog obrazovanja u području razvoja komunikacijskih vještina, umanjuje se humana i holistička komponenta u odnosu liječnik- pacijent. Iako se ponekad može činiti opravdana, upravo ova vrst racionalizacije rezultira nemogućnosti ostvarivanja podržavajućeg okruženja i adekvatnog odnosa te najčešće stoji u podlozi narušavanja povjerenja od strane pacijenta. Narušeno povjerenje pak dovodi do smanjenja količine dobivenih informacija (dijagnostički korisnih informacija, informacija o navikama, kontekstu, itd.) posljedično umanjujući vjerojatnost otkrivanja drugih medicinski relevantnih komorbidnih stanja, procjenu vjerojatnosti pridržavanja tretmana, pridržavanje tretmana, kao i mogućnost planiranja adekvatne intervencije. Akumulacija znanja i empirijskih spoznaja iz područja kognitivne psihologije i forenzike je s druge strane omogućila razvoj procedura i tehnika koje kliničaru omogućavaju, u relativno kratkom vremenu, ostvarivanje vrlo često kompleksnih i isprepletenih ciljeva medicinskog intervjua. U ovom se izlaganju problematizira važnost generalizacije i primjene tehnika iz područja forenzike i kliničke prakse i u drugim područjima rada s ljudima. Tj. naglašava se potreba sustavne edukacije stručnjaka uvođenjem novih, efikasnijih, komunikacijskih obrazaca, temeljnih na dokazima, a ne intuiciji medicinskog djelatnika, koje značajno doprinose razvoju komunikacijskih vještina, a samim time i ishoda cjelokupnog medicinskog procesa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Psihologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Medicinski fakultet, Zagreb,
Sveučilište u Zagrebu