Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 935354

Analiza mogućnosti praćenja tranzicije na tržište rada diplomiranih s veleučilišta i visokih škola kombiniranjem podataka visokih učilišta, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje


Rimac, Ivan; Ogresta, Jelena
Analiza mogućnosti praćenja tranzicije na tržište rada diplomiranih s veleučilišta i visokih škola kombiniranjem podataka visokih učilišta, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb: Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 2018 (monografija)


Naslov
Analiza mogućnosti praćenja tranzicije na tržište rada diplomiranih s veleučilišta i visokih škola kombiniranjem podataka visokih učilišta, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje
(Analysis of the possibilities of monitoring the transition to the labor market of polytechnics and colleges by combining the data of higher education institutions, the Croatian Employment Service and the Croatian Pension Insurance Institute)

Autori
Rimac, Ivan ; Ogresta, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, ostalo

Izdavač
Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Grad
Zagreb

Godina
2018

Stranica
112

ISBN
978-953-8103-16-2

Ključne riječi
zapošljivost, administrativni podaci, visoko obrazovanje
(employability administrative data, higher education)

Sažetak
Studija predstavlja osnovne empirijske spoznaje o zapošljivosti osoba koje su završile stručne studije na veleučilištima i visokim školama u razdoblju od 2008. do 2013. godine. Osnovni cilj analize je bio utvrditi odrednice zapošljivosti i poveznice između studijskih programa i zanimanja na kojima se osobe zapošljavaju. Analiza je statistički pogled na integriranu bazu podataka prikupljenih iz tri različita izvora: Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Podaci djelomično ocrtavaju vrijeme uspostavljanja sektora visokoškolskog stručnog obrazovanja nakon Bolonjske transformacije visokog obrazovanja efekte ekonomske recesije na zapošljavanje stručnih prvostupnika i specijalista struke. Djelomičnost se očituje u parcijalnom uvidu u pojedina generacije koji proizlazi iz nepotpunih podataka za prve generacije. U određenoj mjeri moguće je, uz nužna ograničenja koja nameću podaci, pratiti i posebne značajke ovog sustava koji se našao u procjepu nedovoljnog informiranja o stručnim i specijalističkim programima i u koncepcijskim nedorečenostima u odnosu na sveučilišno obrazovanje. Posebno je to vidljivo u velikoj zastupljenosti programa koji su se sadržajima poklapali sa sveučilišnim programima u kojima su primjenjivane restrikcije upisanih kvota. Posebnost sustava stručnog obrazovanja predstavlja podatak da je tek 1/4 završenih prvostupnika nastavila školovanje na specijalističkim programima, što ovu vertikalu obrazovanja čini, po vertikalnoj prohodnosti, manje atraktivnom od sveučilišnog obrazovanja. Završeni stručnjaci iz oba stupnja obrazovanja imali su vrlo raznolike šanse za zapošljavanje. Iako se Hrvatska i prije krize suočavala sa strukturnom nezaposlenošću, te su efekti nezaposlenosti imali utjecaja na strategiju zapošljavanja i prihvaćanje poslova koji su neusklađeni s obrazovanjem koje osoba ima, ekonomska recesija donijela je nove aspekte kroz povećan broj kratkotrajnih zapošljavanja, te u (vjerojatno) veću tendenciji ostajanja na poslu koji je osoba prihvatila prije završetka studijskog programa. Malen broj napuštanja prethodnih poslova, ali i rast kontingenta nezaposlenih pokazuje da je zapošljavanje uglavnom bilo vrlo otežano, i tek pet godina nakon diplome šansa za ostanak u statusu nezaposlenost dolazi do razine rizika od 20 posto. Tako dugo čekanje na zapošljavanje uz raznorodnost studijskih programa dovodi do različitih ishoda u zapošljavanju. Najbolju zapošljivost imaju „stari“ programi koji su transformirani ušli u novi sustav. Njihova prepoznatljivost je najveća, a u gospodarstvu postoji jasna svijest o ulozi takvih stručnjaka u podjeli rada. Pored toga postoje specifični otoci veće zapošljivosti koji ovise o tri faktora: receptivnost gospodarske grane za prihvat završenih stručnjaka, adaptivnosti stručnjaka u pogledu sposobnosti rada u novim područjima i zakonskim obvezama u pogledu angažiranja stručnjaka specifičnog profila. Stoga specifičnu zapošljivost povećavaju: proizvodni klasteri koji preuzimaju stručnjake na nekim prostornim lokacijama, obrazovni programi koji su primjenjivi u više područja i programi koji su skrojeni tako da proizvode stručnjake ili specijaliste koji su definirani obveznim zakonskim normama.

Izvorni jezik
Hrvatski



POVEZANOST RADA


Ustanove
Pravni fakultet, Zagreb

Profili:

Avatar Url Ivan Rimac (autor)

Avatar Url Jelena Ogresta (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Rimac, Ivan; Ogresta, Jelena
Analiza mogućnosti praćenja tranzicije na tržište rada diplomiranih s veleučilišta i visokih škola kombiniranjem podataka visokih učilišta, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb: Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 2018 (monografija)
Rimac, I. & Ogresta, J. (2018) Analiza mogućnosti praćenja tranzicije na tržište rada diplomiranih s veleučilišta i visokih škola kombiniranjem podataka visokih učilišta, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Zagreb, Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
@book{book, year = {2018}, pages = {112}, keywords = {employability administrative data, higher education}, isbn = {978-953-8103-16-2}, title = {Analysis of the possibilities of monitoring the transition to the labor market of polytechnics and colleges by combining the data of higher education institutions, the Croatian Employment Service and the Croatian Pension Insurance Institute}, keyword = {employability administrative data, higher education}, publisher = {Ministarstvo znanosti i obrazovanja}, publisherplace = {Zagreb} }